Ovotjedna fotografija svemirskog teleskopa Hubble prikazuje prugastu spiralnu galaksiju NGC 1022 koja se nalazi u zviježđu Kita
Znanstvenici promatraju ovu galaksiju kako bi proučili odnos veličine galaksije i veličine supermasivne crne rupe u njenom središtu. Oni znaju da većina galaksija, uključujući Mliječni put, imaju ogromne crne rupe u svom srcu, ali nisu sigurni kako se točno razvijaju galaksije i supermasivne crne rupe i kakvom su one odnosu.
'Hubble je tu sliku promatrao kao dio studije o jednom od najozloglašenijih stanovnika svemira: crnoj rupi', zapisali su Hubbleovi znanstvenici. 'Studije sugeriraju da je masa crne rupe u središtu galaksije povezana sa svojstvima galaksije. Međutim, kako bismo naučili više, potrebni su nam podaci za širi i raznolikiji raspon galaksija i to je nešto što nam može pružiti Hubbleova studija.'
Nedavno istraživanje odnosa supermasivnih crnih rupa i galaksija u kojima se nalaze otkriva intrigantne nalaze. Primjerice, čuvena supermasivna crna rupa u galaksiji Messier 87, prvi put uslikana radio-teleskopima, ima masu 6,5 milijardi puta veću od našeg Sunca. A galaksija u kojoj se nalazi jednako je ogromna, što je čini jedna od najmasovnijih galaksija u svemiru. To je još jedan dokaz tvrdnji da je veličina supermasivne crne rupe povezana s veličinom galaksije.
S druge strane, sićušna galaksija ESO 495-21 u svom središtu ima neočekivano ogromnu supermasivnu crnu rupu. To sugerira da se prvo razvijaju supermasivne crne rupe, zatim galaksije, a ne obrnuto. Postoje i druge anomalije, poput galaksije zvane NGC 6240, za koju je utvrđeno da u jednoj galaksiji ima tri supermasivne crne rupe.
Znanstvenici u međuvremenu nastavljaju proučavati galaksije poput NGC 1022 kako bi saznali više o odnosu tih monstruoznih crnih rupa i galaksija koje ih ugošćuju.