Poslovno rješenje MagSense, koje je kreirala tvrtka Mobilisis, pobjednik je natječaja Zid poslovnog uspjeha u Hrvatskoj. Javnost je glasovanjem odredila najbolja prijavljena rješenja, nakon čega je stručni žiri odabrao pobjednika za Hrvatsku. Tim povodom razgovarali smo s Draganom Petricom, izvršnim urednikom Buga, ambasadorom natječaja.

Kako ocjenjujete ovaj natječaj? U čemu vidite njegove prednosti u odnosu na slične natječaje?

Riječ je o jednom od najkorisnijih natječaja za tvrtke u razvoju u našoj regiji jer donosi konkretnu vrijednost pobjedniku, ali i svim ostalim sudionicima. Pobjednici su osvojili marketinšku kampanju koja je vrijednosno iznimno izdašna, a to je upravo ono što si teško koji startup ili tvrtka u razvoju može priuštiti. Ne mislim pritom isključivo na novac, već na iskustvo u kreiranju marketinške kampanje koje oni nemaju, a organizator, u ovom slučaju, itekako ga ima. To je velika prednost u odnosu na natječaje koji nude isključivo novčanu nagradu. Svi ostali sudionici profitirat će izravnim infiltriranjem u lokalni telekomunikacijski i IT community. Svima je jasno da za uspješan razvoj biznisa nisu dovoljni samo novac i iskustvo, već i kontakti.

Organizirate natjecanje Idea Knockout - koje su mu sličnosti, a koje razlike u odnosu na Zid poslovnog uspjeha?

Slično je to što se i na Idea Knockoutu može osvojiti konkretna vrijednost i to, ponovno, vrlo raskošno zamišljena, a ne gotov, nenamjenski novac. Pobjedniku osiguravamo nastup na CES-u, najvećem svjetskom sajmu novih tehnologija i startupa koji se u siječnju svake godine održava u Las Vegasu. Pobjednici će dobiti avionske karte za Las Vegas, hotelski smještaj i ono najvažnije - izlagački štand na CES-u. Još je jedna bitna sličnost sa Zidom poslovnog uspjeha to da iza Idea Knockouta stoji Bug, najveći i najutjecajniji tehnološki medij u našoj regiji, dok iza Zida poslovnog uspjeha stoji najveća i najutjecajnija tehnološka korporacija u regiji. Startupe od etabliranih tech kompanija diferencira to što su neprepoznati i što nemaju iskustva u poslovanju i upravo su im potrebni mediji i kompanije iz istog sektora da im pruže ono što im nedostaje. Utoliko, mislim da je svakom timu s dobrom idejom mudro prijaviti se na oba natječaja - i na Idea Knockout na www.ideaknockout.com i na Zid poslovnog uspjeha.

Jesu li ovakvi natječaji najbrži put za predstavljanje novih ideja na tržištu?

Svakako jesu, baš zato što kroz njih čitav regionalni tehnološki community ima prilike doznati za te ideje, a osim communityja, još i investitori, poslovni anđeli, tech novinari, poslovni skautii, na koncu, potencijalni krajnji kupci. Nisam još čuo za startup koji je zažalio zbog sudjelovanja na ovakvim natječajima, sve i da nije osvojio nijednu nagradu.

Zašto su IoT rješenja važna za nove tvrtke?

Internet stvari (Internet of Things) je trend na tržištu novih tehnologija koji daje priliku upravo novim, mladim tvrtkama, dakle ponajprije startupima. Zbog pada cijene mobilnog komuniciranja internetom i istovremenog rapidnog pada proizvodnje raznih senzora, ali i drugih hardverskih komponenti, danas svatko, uz mala ulaganja, može biti proizvođač gadgeta. To - dakle, gadget - nije ništa drugo nego fizička stvar koja može komunicirati putem mobilne internetske mreže. Internetizirana stvar. Dovoljno je, dakle, imati dobru ideju i za puno manje novca no što je bilo potrebno prije - upravo onoliko koliko si može priuštiti prosječan startup - danas se može osmisliti i proizvesti stvar (thing) spojiva na internet. Zato i govorimo o trendu interneta stvari.

Kako ocjenjujete IoT razvoj u Hrvatskoj i u regiji?

Domaća, a i regionalna startup zajednica, zapravo, bilježi slične trendove i rezultate kao i ona globalna: puno lakše do uspjeha dolaze oni koji ne rade aplikacije, internetske servise ili neki treći oblik softvera, već oni koji rade uređaje, pogotovo one povezane na internet. Tržište je gladno novih gadgeta koji će nam život učiniti praktičnijim, ugodnijim, jednostavnijim, ljepšim, duljim... Najuspješniji hrvatski i regionalni startupi su upravo oni koji su osmislili takve gadgete, poput Bellabeata ili Teddy the Guardiana. Ukoliko se ideja startupa uklapa u IoT koncept, veće su šanse da će prije biti pretvorena u međunarodni biznis nego softverska ideja. U nas je još uvijek broj startupa koji se bave aplikacijama višestruko veći od onog koji se priključio IoT trendu i zato je dobro da se organiziraju ovakvi natječaji, koji stavljaju naglasak na IoT, kako bi se mlade poduzetnike usmjerilo na stvaranje ideja što imaju veći potencijal za uspjeh.

Može li IoT postati glavno sredstvo kojim će se baviti startupovi?

Mislim da se to već dogodilo. Već šest godina posjećujem CES u sklopu kojeg je, evo i ove godine, nastupilo više od 350 najzanimljivijih startupa iz cijelog svijeta. Većina njih donijela je u Las Vegas neki projekt koji se uklapa u IoT koncept. Internet stvari je naprosto nešto što je puno dohvatljivije, razumljivije i prirodnije startupima nego etabliranim internacionalnim tehnološkim gigantima i to je za startupe pravac koji im jamči osvajanje dobrih tržišnih pozicija.

S obzirom na velik međunarodni potencijal, smatrate li da dobitnici nagrada imaju šanse za odgovarajući plasman proizvoda?

Od sudjelovanja na natječajima ostaje ono što je vrednije od samih nagrada - kontakti s organizatorima, investitorima, medijima, drugim tvrtkama... Uvijek je dobar dio tih kontakata inozeman, što je odmah i potencijal za međunarodni uspjeh. Zamislite tek koliko se kontakata može ostvariti ako još i pobijedite na Zidu poslovnog uspjeha te ostvarite oglašivačku kampanju od 230.000 kuna ili ako pobijedite na Idea Knockoutu i postanete izlagač na CES-u u Las Vegasu!

Što savjetujete natjecateljima koji nisu dobili nagradu na natječaju?

Prijavljujte se i dalje - to što niste osvojili nagradu nipošto ne znači da je vaš projekt loš, već samo to da je nečiji drugi bio bolji, pa očito imate prostora napredovati. Natječaja ima jako puno, prijavljujte se, budite dio startup zajednice, kad-tad će doći i nagrade i uspjeh i zarada. Niti jedan biznis nije upalio bez stranputica na putu i bez upornosti.