Galileo Galilei, talijanski matematičar, astronom i filozof rođen je 15. veljače 1564. godine u Pisi. S 21 godinom upisao je studij medicine na Sveučilištu u Pisi, ali ga je opčinila matematika koju je, zajedno s filozofijom, odlučio intenzivnije proučavati. Studij nikada nije dovršio, a nakon odlaska sa sveučilišta zarađivao je proizvodnjom raznih instrumenata vlastitog dizajna te privatnim podučavanjem matematike i inženjerstva
Velika prekretnica u njegovoj karijeri dogodila se 1609. godine kada je saznao za izum teleskopa. Ubrzo je metodom pokušaja i promašaja uspio konstruirati vlastiti teleskop s određenim poboljšanjima što mu je donijelo mjesto redovnog profesora na Sveučilištu u Padovi. Novostečena pozicija omogućila mu je slobodu u istraživanju pa je svojim teleskopom promatrao Mjesec i zvijezde, a opažanja bilježio u knjizi Sidereus Nuncius (Zvjezdani glasnik).
vezane vijesti
Knjigu i mjesece Jupitera posvetio je moćnoj obitelji Medici što mu je donijelo titulu “matematičara i filozofa vojvode Toskane” i poziciju na Sveučilištu u Pisi. Promatranja su ga uvjerila u ispravnost Kopernikove teorije koja kaže da Zemlja i ostali planeti kruže oko Sunca (heliocentrični sustav), naspram tada uvriježenog Ptolomejevog sustava u kojem svi planeti kruže oko Zemlje (geocentrični sustav).
Zagovaranje te teorije dovelo ga je u sukob s crkvom pa mu se sudilo pred Rimskom inkvizicijom, ali je zbog političkih veza s Medicima i papom Urbanom VIII. osuđen samo na kućni pritvor i zabranom daljnjeg zastupanja Kopernikove teorije. Tim je događajem Galileo postao simbolom sukoba religije i znanstvene misli, a njegova (navodna) izjava “Eppur si muove” (“Ipak se kreće”) simbolom prkosa.
Galileov doprinos čovječanstvu ipak je puno veći od spomenute rečenice. Njegovi su eksperimenti, koji uključuju bacanje kamenja s tornja i promatranje magneta, satova i njihala, omogućili bolje razumijevanje kretanja tijela i astronomije zbog čega ga se danas smatra prvim eksperimentalnim znanstvenikom. Ono što je možda još važnije od konkretnih otkrića jest njegova filozofija znanosti.
vezane vijesti
Galileo je bio uvjeren da postoji jedinstveni zakon koji opisuje prirodu, bilo da promatramo nebo ili Zemlju. Smatrao je da je "knjiga prirode napisana jezikom matematike" što je bilo revolucionarno u vrijeme kada je dominantni diskurs prirodne filozofije bio Aristotelova teorija kategorija koja je dijelila svijet na nebesko i zemaljsko.
Galileo je odbacio taj sustav i zagovarao teoriju da postoji samo jedna materija koja se pridržava matematičkih zakona. Njegove ideje i eksperimenti postavili su temelje znanstvene revolucije u promatranju svijeta, a sve je kulminiralo Newtonovom knjigom “Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica”.
Galileo Galilei nije samo astronom koji je promijenio naš pogled na svemir. On je promijenio sam način na koji promatramo svijet oko sebe.
