Kriptovalute su isključivo digitalne valute koje nastaju mimo središnjih banaka uz pomoć tehnika koje koriste enkripciju i registre (što se često naziva blockchain). Vrijednost im ne određuju banke i vlade, već softver. 

Bitcoin, najpoznatija svjetska kriptovaluta, pojavio se 2009. godine nakon globalne financijske krize. Njegov tvorac Satoshi Nakamoto i dalje je enigma. Australski računalni znanstvenik Craig Wright prošle godine objavio je da se on krije iza tog imena, ali to je u više navrata osporeno.

Naziv bitcoin koristi se i za prateću decentraliziranu, distribuiranu, anonimnu platnu mrežu kojom taj digitalni novac cirkulira. 

Uz anonimnost, kao prednosti bitcoina se obično navode nizak rizik inflacije i kolapsa valute, jednostavnije, sigurnije i jeftinije obavljanje transakcija, kao i to što je lako prenosiv (milijarde dolara vrijednosti doslovce stanu na USB stick). 

S druge strane, to je valuta čija se vrijednost iznimno često mijenja i za koju nitko ne jamči, pa na njoj lako možete izgubiti novac, a nema ni zaštitne mehanizme u slučaju krađe kakve imaju, primjerice, bankovne kartice.  

Koliko točno ljudi koristi bitcoin? To nitko ne zna

Trgovanje bitcoinom nije jednostavno jer traži dosta učenja i tehničkog predznanja. Još uvijek je razmjerno malo toga što se može kupiti, iako se to mijenja u korist bitcoina iz dana u dan. Uz to, zbog anonimnosti koju nudi, od samih je početaka povezan s internetskim i općenito kriminalnim podzemljem. 

Naime, kriptovalute omogućuju plaćanje roba i usluga bez posredovanja banaka i drugih tradicionalnih financijskih institucija, ali i vlasti. Stoga ih kriminalci rado koriste za ilegalnu nabavu oružja i droga, kao valutu za isplatu otkupnina, pranje novca i u brojne druge svrhe. 

No to ne znači kako ga se koristi samo za kriminalne aktivnosti. Iako još nigdje nije prihvaćen kao službeni oblik plaćanja, bitcoinom možete kupovati na više od sto tisuća prodajnih mjesta. Između ostalog, tako možete kupiti stan u Dubaiju (Ujedinjeni Arapski Emirati) i platiti stanarinu u Londonu (Velika Britanija). 

Broj korisnika i vlasnika bitcoina i drugih kriptovaluta nemoguće je precizno odrediti. Naime, njihov je identitet praktično nemoguće utvrditi ako se sami tako ne deklariraju. Neformalne procjene kreću se u rasponu od milijun-dva do deset milijuna korisnika u cijelom svijetu. U Hrvatskoj bi ih moglo biti između 25 do 30 tisuća, s porastom posljednjih mjeseci. 

Prema procjenama CoinDeska, u prošloj godini bilo je aktivno 14 milijuna digitalnih novčanika s bitcoinima i 1,2 milijuna za ethereum, kriptovalutu koja je u usponu. Istraživanje provedeno pri Sveučilištu u Cambridgeu tijekom ove godine pokazalo je kako između 2,9 i 5,8 milijuna jedinstvenih korisnika koristi digitalne novčanike s kriptovalutama. Većinu čini bitcoin.

Je li bitcoin prilika?

Od prosinca prošle godine vrijednost bitcoina se više nego učetverostručila. Tečaj se u trenutku pripreme ovog članka vrti oko 4.300 američkih dolara za jedan bitcoin. 

Kriptovaluta na svijetu ih ima blizu 800 - iza jedne stoji i bivši košarkaš Dennis Rodman - a vrijednost im se procjenjuje na oko 96 milijardi dolara. Procjenjuje se da bi tržište kriptovaluta do 2022. godine moglo dosegnuti vrijednost od vrtoglavih pet bilijuna dolara. 

Zbog toga pojedine velike svjetske banke, recimo Barclays, već razmišljaju o tome kako kriptovalute uvesti kao redovni oblik plaćanja. Međunarodni monetarni fond je ljetos objavio preporuku bankama da razmisle o ulaganju u kriptovalute, a s njima navodno eksperimentira i Narodna banka Kine.

Ogroman potencijal kriptovaluta

'Bitcoin je već duže vrijeme mainstream, no to ne znači da je na pragu široke uporabe', rekao je za tportal Leo Mršić, izvršni direktor tvrtke IN2 Data. 

Rješenja koja se pojavljuju na tržištu pokazuju viši stupanj zrelosti, no i dalje postoji niz ograničenja koja kod većine potencijalnih korisnika upućuju na oprez i promatranje nasuprot aktivnom sudjelovanju. 

Poslovni modeli ukazuju na ogroman potencijal tehnologije. Ali sve skupa mora postati jednostavnije kako bi prešlo u masovnu upotrebu, smatra Mršić. 

Za izlazak iz sjene nužni su regulacija i povećanje stupnja sigurnosti. Dok se to ne dogodi, radi se o nekom od oblika špekulacije, što je karakteristično samo određenim grupama koje prihvaćaju takve oblike poslovnih modela.

Kao najveću prednost bitcoina Mršić izdvaja ogroman potencijal primjene kroz jednostavnost kombiniranja inače složenih i sporih procesa te sve ono što će time postati jednostavnije. 

Nedostatak je spora regulacija, što je viđeno i ranije kod drugih modela koji su disruptivno djelovali na tradicionalne pristupe.

'Evidentno je da se ove inicijative razvijaju, nalaze pristup do tržišta i postaju sve zrelije te će se taj trend očekivano nastaviti', prognozira Mršić.

Rizici korištenja bitcoina i kako se zaštititi

Bitcoin se često koristi kao mamac kako bi vam uvalili zlonamjerni softver te pri phishing napadima kojima pokušavaju provaliti u vaš digitalni novčanik i isprazniti ga.

Treba biti oprezan s ponudama za promjenu bitcoina u neku drugu valutu. Često se nudi brza promjena uz plaćanje početne naknade, no lopovi je nikad ne obave, a vi ostanete i bez naknade i bez bitcoina. Bitcoine se također koristi u raznovrsnim piramidalnim prijevarama, pa imajte i to na umu. 

Ako se želite zaštititi, prvo pravilo glasi: nemojte biti lakovjerni. Nećete se na bitcoinu brzo obogatiti samo zato što je riječ o digitalnoj valuti. Ponuda zvuči previše dobro da bi bila istinita? Bolje ju je zaobići u širokom luku nego kajati se kasnije.

Ne vjerujte nikome tko vam želi dati bitcoine ili vam pomoći u njihovoj kreaciji. Naročito ako te osobe ne poznajete. Budite na oprezu čak i kad imate posla s legitimnim trgovcima i trgovačkim platformama na društvenim mrežama. Prevaranata ima posvuda. Nikad, ali nikad ne obavljajte financijske transakcije putem izravnih poruka na društvenim mrežama. 

Ako su vas prevarili i pokrali, prijavite slučaj policiji. 

Kako Porezna uprava gleda na bitcoine?

Poreznu upravu pitali smo kako tretira prihod ostvaren u bitcoinima te što bi građani i tvrtke koji su ostvarili zaradu, kupnjom i prodajom bitcoina trebali učiniti pri popunjavanju porezne prijave.

Prema članku 67. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16), stoji u odgovoru Porezne uprave, dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine. 

Primicima po toj osnovi smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda, odnosno između ostalog i primici od instrumenata tržišta novca. 

Kapitalni dobitak je razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine.

Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene, umanjenu za možebitne troškove trgovanja.

Plaćate 12 posto poreza, plus prirez

Nadalje, člankom 70. Zakona propisan je način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak od kapitala te je porezni obveznik sam obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke. 

Porez se plaća po stopi od 12 posto, a koji se potom uvećava za prirez koji propišu općine i gradovi. Porez plaćen po osnovi kapitalnih dobitaka smatrat će se konačnim, što znači da se neće uzeti u obzir u godišnjem obračunu poreza na dohodak i da porezni obveznik po toj osnovi neće morati podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali ni moći ostvariti povrat, kao ni veću razliku za uplatu.

Porezni obveznici obvezni su dostaviti izvješće JOPPD Poreznoj upravi prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine, u kojem iskazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika.  

Porezni obveznik koji ostvari dohodak od kapitala izravno iz inozemstva, obvezan je, sukladno članku 87., radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu, podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak na Obrascu RPO.

Je li to sve?

Nije. Kako biste ušli i snašli se u svijetu bitcoina i drugih kriptovaluta, trebat ćete se dodatno obrazovati, ali i pozorno pratiti što se s njima događa jer ih, po svemu sudeći, burno razdoblje tek očekuje.

Prije no što se upustite u tu avanturu, svakako pročitajte i naš mini-vodič o investiranju u bitcoin.