U posljednjih sedam mjeseci intenzivno se radilo na više od 100 cjepiva, terapija i lijekova protiv Covida-19. No da bi bilo koji od ovih tretmana primijenio na ljudima, on se obično prethodno isprobava na raznim životinjama, najčešće majmunima. Znanstvenici su se sad suočili s nestašicom jer na tržištu jednostavno nema dovoljno majmuna za laboratorijske pokuse, piše The Atlantic.

Majmuna najviše nedostaje tamo gdje ih najviše koriste, u Sjedinjenim Američkim Državama. Istraživanje primata u SAD-u skupo je i često kontroverzno, a pandemija je samo dodatno otežala situaciju.

'Više ne možemo pronaći nijednog rezusa. Potpuno su nestali s tržišta', jada se Mark Lewis, izvršni direktor tvrtke Bioqual, ugovorne istraživačke organizacije specijalizirane za ispitivanja na životinjama. Velik broj znanstvenika iz akademske zajednice i industrije pokušavaju se domoći svog primjerka iz ograničenog bazena.

O potencijalnoj nestašici majmuna govorilo se i prije pandemije, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) iz 2018. Tada je predloženo i organiziranje 'strateške rezerve majmuna' kako bi se udovoljilo budućoj potražnji i osigurao dodatni kontingent u slučaju 'nepredvidljivih izbijanja bolesti'. To se nikad nije dogodilo, a kad se krajem prošle godine pojavio COVID-19, potražnja za majmunima naglo je porasla širom svijeta.

Razlozi nestašice su višestruki. Prvo, COVID-19 je stvorio izvanredno veliku potražnju za majmunima. To se pak poklopilo s masovnim padom opskrbe iz Kine, zemlje iz koje su Amerikanci lani nabavili 60 posto od gotovo 35.000 uvezenih majmuna. Ta je isporuka stala nakon izbijanja pandemije.

Uz to, kako bi se spriječilo širenje patogena, majmuni zaraženi koronavirusom morali bi se držati u posebno osiguranim, takozvanim ABSL-3 laboratorijima, a takvih laboratorija jednostavno ima premalo. U cijeloj Americi NIH financira rad samo njih sedam. A to usporava istraživanja Covida-19 i potpuno zanemaruje sva druga ispitivanja za koja se dosad koristili majmuni.

Majmuni čine samo 0,5 posto životinja koje se koriste u američkim biomedicinskim istraživanjima, ali oni su najčešće posljednja stepenica prije kliničkih ispitivanja na ljudima. Imunološki sustavi majmuna i čovjeka toliko su slični da studije cjepiva mogu koristiti iste testove za mjerenje antitijela.

U žurbi da čim prije dođu do rezultata, neke su farmaceutske tvrtke započele ispitivanja na ljudima prije nego što su zaključile studije na majmunima. U nedostatku majmuna na tržištu, neki ozbiljno razmišljaju o tome da sasvim preskoče ovu stepenicu.

Primati nisu uvijek najbolji životinjski modeli. Većina majmuna, uključujući rezus i javanske dugorepe makakije, dvije najčešće korištene vrste, od Covida-19 obolijevaju samo blago. Kako bi proučavali teške bolesti, znanstvenici se stoga okreću životinjama poput hrčaka. Hrčci zaraženi Covidom-19 postaju letargični, ubrzano dišu i gube do 10 posto svoje težine. Uz to, lakše se uzgajaju i maleni su pa se njima lakše rukuje.

Primate je teže uzgojiti, relativno su veliki i skupi za održavanje. Zato su studije na njima tek posljednji, a ne prvi korak u procesu razvoja nekog lijeka prije ispitivanja na ljudima. Da bi se uzgojili majmuni za pokuse potrebne su godine. Broj uzgajališta je ograničen, a majmuni odvojeni za uzgoj ne mogu se koristiti za istraživanja.

Amerikanci s vremenom pozatvarali neka uzgajališta, pokrenuta nakon posjeta američkih znanstvenika sovjetskom laboratoriju 1956. Financijeri su presušili, naročito nakon prosvjedima i istraga pokrenutih nakon dojava o smrti laboratorijskih majmuna.

U Kini nisu imali takvih problema s javnošću i nedostatkom sredstava pa je ova zemlja postala najveći dobavljač laboratorijskih majmuna za ostatak svijeta. Američka biofarmaceutska industrija potpuno se oslanja na makakije uzgojene u Kini. No prvo je tekući trgovinski rat Amerike i Kine poskupio njihov uvoz, da bi ga pandemija potpuno zaustavila.

Kinezi i sami tragaju za cjepivom i lijekom protiv Covida-19 i nitko ne zna kada bi Kina mogla ponovno početi izvoziti majmune. Za zapadne zemlje to je veliki strateški problem. Pandemija je povećala važnost međunarodnih granica i rasplamsala 'nacionalizam cjepiva' zbog kojeg svaka moćnija zemlja želi razviti cjepivo kojim će opskrbiti prvenstveno vlastito stanovništvo.

Nestašica neće nestati preko noći. Majmuni zaraženi Covidom-19 eutanazirani su kako bi se spriječilo širenje zaraze na druge majmune ili čak potencijalno ljude. Cijena makakija udvostručila se na gotovo 10.000 američkih dolara. Velike tvrtke koje kupuju tisuće životinja, zatvaraju manje istraživačke odjele.

Nestašica majmuna tjera znanstvenike da intenzivno razmišljaju o tome kako smanjiti broj životinja potrebnih za istraživanja. Različiti istraživački centri sad udružuju snage kako bi zajednički iste majmune koristili kao kontrolnu skupinu, umjesto da svaki centar koristi svoje 'pokusne kuniće'.

Čovječanstvo je očito u velikim problemima. Rješenja nikad nisu bila ni jednostavna ni jeftina, ali se o tome sve do pojave pandemije nije puno govorilo. Sad se više ništa ne može prešućivati.