Istraživači sa švedskog instituta Karolinska proučili su sva istraživanja Covida-19 objavljena tijekom početne faze pandemije. Rezultati obrađeni tehnikama strojnog učenja, objavljeni u Journal of Medical Internet Researchu, olakšat će usmjeravanje budućih istraživanja ondje gdje su najpotrebnija, piše Science Daily.

Uslijed brzog širenja pandemije istraživanje bolesti dramatično je eskaliralo. Do danas je u medicinsku bazu podataka PubMed indeksirano više od 60.000 članaka povezanih s Covidom-19. Ovo je područje istraživanja preveliko da bi se moglo procijeniti tradicionalnim metodama, poput sustavnih pregleda, što otežava dobivanje sveobuhvatnog znanstvenog pregleda.

Nova bolest, nekoliko sustavnih pregleda

'Unatoč tome što je COVID-19 nova bolest, već je objavljeno nekoliko sustavnih pregleda', kaže Andreas Älgå, istraživač na Odjelu za kliničku znanost i obrazovanje Sodersjukhuset s instituta Karolinska. 'Međutim takvi pregledi oduzimaju puno vremena i resursa, uglavnom zaostaju za najnovijim objavljenim dokazima i usredotočuju se samo na određeni aspekt pandemije.'

Da bi dobili potpuniji pregled, Älgå je s kolegama upotrijebio tehniku ​​strojnog učenja koja im omogućuje mapiranje ključnih područja istraživačkog polja i praćenje razvoja tijekom vremena. Studijom su obuhvatili 16.670 znanstvenih radova o Covidu-19 objavljenih od 14. veljače do 1. lipnja, podijeljenih u 14 tema.

Studija pokazuje da su najčešće teme istraživanja bile odgovor na zdravstvenu zaštitu, kliničke manifestacije i psihosocijalni utjecaj. Broj nekih tema, poput odgovora na zdravstvenu zaštitu, s vremenom je opadao dok su druge, poput kliničkih manifestacija i zaštitnih mjera, pokazale rastući trend objavljivanja.

Zaštitne mjere, imunologija i kliničke manifestacije bile su teme istraživanja i objavljene u časopisima s najvišim prosječnim znanstvenim rangom. Zemlje u kojima je objavljeno najviše radova - SAD, Kina, Italija i Velika Britanija - bile su i među najteže pogođenima pandemijom.

Prioritetna pitanja

'Naši rezultati pokazuju kako je znanstvena zajednica reagirala na trenutnu pandemiju, koja su pitanja imala prioritet tijekom rane faze i gdje su u svijetu provedena istraživanja', kaže Martin Nordberg, istraživač Kliničkog odjela za znanost i obrazovanje u Sodersjukhusetu.

Istraživači su također razvili internetsku stranicu na kojoj se mogu naći redovita ažuriranja o razvoju baze dokaza o Covidu-19.

'Nadamo se da će naši rezultati, uključujući internetsku stranicu, pomoći istraživačima i kreatorima politika da stvore strukturiran pogled na istraživanje Covida-19 i u skladu s tim usmjere buduća istraživanja', kaže dr. Älgå.