Sićušne, nabijene čestice, nasilno protjerane eksplozijama zvijezda izvan našeg Sunčevog sustava, poznate kao kozmičko zračenje, udaraju o Zemlju i našu tehnologiju. Te su čestice, kažu znanstvenici, mogle imati svoje prste u nekim prilično zastrašujućim događajima iz prošlosti.

Kvaka je u tome da kozmičko zračenje jedinicu u binarnom kodu računalnog programa može okrenuti u nulu i obrnuto. To se možda ne čini strašnim, ali računala se oslanjaju na točan skup binarnih uputa, koje se sastoje od milijuna takvih jedinica i nula. Tu svako, pa i najmanje okretanje brojeva, može izazvati popriličan kaos.

Kao što se 2003. dogodilo na izborima u Belgiji. Biračko mjesto u okrugu Schaerbeek zabilježilo je tada više od 4000 glasova u korist Komunističke partije. Problem je bio u tome što su komunisti na tom biračkom mjestu dobili više glasova nego što je bilo birača.

Afere u kojima je sumnja pala na kozmičke zrake

Nakon što su isključene sve moguće softverske i hardverske greške te eventualna prevara s biračkim spiskovima, razlog je na kraju pronađen u - kozmičkim zrakama koje su se poigrale s brojkama.

Slično se dogodilo 2009. kad je Toyota povukla više od devet milijuna vozila zbog kvara na kompjutoriziranim kočnicama. Ljudi su pogibali, neki su zatvoreni pa potom pušteni iz zatvora, a sve zbog toga što su neke jedinice postale nule, i obratno. Barem je krivac pronađen u kozmičkim zrakama.

Nagađa se i da su kozmičke zrake glavni krivac za aferu s eksplozijama baterija u Samsungovom Galaxy Note 7, barem tako tvrdi Bharat Bhuva, profesor sa sveučilišta Vanderbilt u razgovoru za Business Insider. U svakom slučaju, računala razumiju samo ponuđene upute, ona ne analiziraju je li nula stvarno nula ili možda ipak nije.

'Neutrone možete zaustaviti samo betonskim zidom'

'Imamo razloga za zabrinutost', kaže Bhuva, specijalist za kozmička zračenja. 'Ne možete zaustaviti neutrone osim da ispred svakog mobitela ili računala podignete trometarski betonski zid.'

Dakle, ne postoji praktičan način da zaštitimo našu elektroniku od kozmičkih zraka.

O kozmičkim zrakama razmišlja se još od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Zrakoplovna i vojna industrija, proizvođači potrošačke elektronike, baš kao i proizvođači čipova ili automobilska, komunikacijska i IT industrija svjesni su učinaka kozmičkih zraka i rade na tome kako bi se ublažile ili izbjegle neželjene posljedive njihovog djelovanja.

Gadgeti se kvare, zar ne?

O kozmičkim zrakama ipak malo tko priča javno, o njima se šuška iza kulisa. Jer poznati slučajevi u kojima bi se kozmičke zrake mogle optužiti za izazivanje katastrofa izuzetno su rijetki, ako ih je uopće i bilo. Čak i u slučajevima u kojima je na njih pala sumnja, ne postoje čvrsti dokazi. Samo nagađanja upakirana u uvjerljiva objašnjenja.

Bhuva ipak ostaje pri svome i tvrdi da problem postoji, mada se rijetko spominje. Čak i kad se neki gadget pokvari pod utjecajem kozmičkih zraka, veli on, to ćemo pripisati slučaju. Jer gadgeti se kvare, zar ne?