Bio je to malen korak za čovjeka, ali velik za čovječanstvo. Misija Apollo 11 dovela je prije pola stoljeća prve ljude do Mjeseca i vratila ih žive kući. Međutim, tijekom te povijesne misije dogodio se čitav niz peripetija i anomalija zbog kojih je tadašnji američki predsjednik Richard Nixon bio spreman pred javnost izaći s rezervnim govorom, u kojem će objasniti neuspjeh misije koju je tog lipnja 1969. pratio cijeli svijet.

Naime, nekoliko minuta prije slijetanja na Mjesec, alarm se uključio u lunarnom modulu kojim su Neil Armstrong i Buzz Aldrin trebali sletjeti na Zemljin satelit, pokazujući da je računalo preopterećeno. Potom im se ispriječio krater pa je posada potrošila skoro svo gorivo kako bi pronači sigurnije mjesto za ateriranje. Ove, kao i priče o smrznutim cijevima za dovod goriva, zaglavljenim vratašcima, slomljenom prekidaču... već su odavno poznate pasioniranim zaljubljenicima u svemirske letove.

Nepoznati detalji o misiji osvajanja Mjeseca

Međutim, izgleda da je astronautima prijetilo puno više opasnosti no što se dosad vjerovalo. Najkritičnije je bilo prilikom prizemljenja, tvrdi Nancy Atkinson, novinarka koja u svojoj novoj knjizi 'Eight Years to the Moon: The History of the Apollo Missions' (Osam godina do Mjeseca: povijest misija Apollo) otkriva niz dosad nepoznatih detalja o misiji osvajanja Mjeseca.

'Kroz razgovore i istraživanja za knjigu otkrila sam ozbiljnu anomaliju koja se dogodila tijekom povratka Apolla 11 na Zemlju', otkrila je Atkinson u e-mail poruci redakciji Business Insidera. 'Događaj je otkriven tek nakon što se posada sigurno vratila na Zemlju.'

Incident o kojem piše Atkinson dogodio pri povratku Apolla 11 vratio na Zemlju, kad je odbačeni spremnik gotovo udario u komandnu kapsulu s tročlanom posadom. Štoviše, izvori sugeriraju da se ista stvar dogodila i prilikom povratka još najmanje dvije svemirske misije.

Opasni incident prilikom slijetanja u Tihi ocean

Do incidenta je došlo otprilike sat vremena prije slijetanja u vode Tihog oceana. Atkinson tvrdi kako je većina zaposlenika NASA-e shvatila u kakvoj su opasnosti bili astronauti tek u danima i tjednima nakon završetka misije.

Većinu osmodnevne avanture posada Apolla 11 provela je u zapovjednom modulu zvanom Columbia. Ova se kapsula nalazila na vrhu servisnog modula u kojem su se nalazile zalihe, potisni plin i veliki raketni motor. Letjelica se sastojala i od trećeg dijela, lunarnog modula Eagle (Orao) kojim su se Buzz Aldrin i Neil Armstrong spustili na Mjesec, dok je Michael Collins nadzirao operaciju u komandnom modulu u Mjesečevoj orbiti.

Otprilike 15 minuta prije nego što su astronauti aterirali u Tihi ocean, komandni se modul prema planu odvojio od spremnika. To je bilo nužno jer je samo komandni modul s posadom bio zaštićen od topline koju je izazvao ulazak letjelice u Zemljinu atmosferu brzinom od 40.000 km na sat.

Servisni modul postao je beskoristan i predstavljao je opasnost za astronaute pa se trebao otkačiti i odskakutati kroz atmosferu poput oblutka bačenog u vodu. Trebao je, ali nije. Umjesto toga, piše Atkinson, servisni modul nastavio je juriti za modulom s astronautima.

'Houston, servisni modul prolazi pored nas. Malo je iznad i malo desno od nas', javio je Aldrin kontrolnom trornju, gledajući što se događa kroz prozor komandnog modula. Potom se javio još jednom: 'Sad nam prilazi s desna.'

'Imali smo sreće'

Potom se zbog tehničkih razloga na neko vrijeme izgubio kontakt s posadom pa su u kontrolnom tornju ostali bez informacija o tome što se događa iznand njihovih glava.

Elektroehničar Gary Johnson, zaposlen u programu Apollo, kaže da servisni modul nije trebao biti ni blizu komandnog modula. U slučaju sudara, došlo bi do katastrofe.

'Da su stvari krenule loše, mogli smo izgubiti posadu Apolla 11. Imali smo sreće.'

Ni astronauti, ni kontrolori niti osoblje u komunikacijskom centru nisu shvaćali o kakvom je problemu riječ sve dok NASA nije pokrenula istragu. Izjave posade Apolla 11 povezala je s događajima iz prethodnih misija Apollo 8 i Apollo 10 te ustanovila kako se problem ponavljao. Pregled starih radarskih snimaka jasno je pokazao da su servisni moduli svaki put nekotrolirano letjeli opasno blizu komandnim modulima.

'Houston, imamo problem!'

NASA je znala da se s istim problemom suočava i posada u studenom 1969, lansirane letjelice Apollo 12, no ništa nije učinjeno zbog kratkih vremenskih rokova, piše Atkinson. Problem je korigiran uoči leta misije Apollo 13 čija se posada suočila s drugim problemima, a rečenica koju je astronaut John L. Swigert odaslao kontrolnom tornju: 'Houston, imamo problem!', postala je podjednako slavna kao ona koju je Neil Armstrog odaslao zakoračivši na Mjesec.

Više detalja o tome što se sve doista dogodilo može se naći u knjizi Nancy Atkinson koja izlazi 2. srpnja.