HUP-ova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti reorganizirala se. U vodstvo udruge izabrani su predsjednik Adrian Ježina (član uprave VIPneta) i dva dopredsjednika - Hrvoje Balen (član uprave Algebre) i Hrvoje Sagrak (direktor prodaje Infodoma).

Prioriteti koje je novo vodstvo udruge definiralo su: izvoz i međunarodna suradnja, EU fondovi i regionalni razvoj, e-Poslovanje/e-Uprava, razvoj ICT sektora, obrazovanje i zapošljavanje te međusektorska suradnja. Kao operativni prioritet najavljeno je da se u sljedećih par mjeseci mora izraditi analiza mogućih ekonomskih učinaka ICT sektora na hrvatsko gospodarstvo.

Unutar udruge oformljene su posebne radne skupine i definirani ciljevi kako bi predstavnici privatnog sektora svojim stručnim znanjima i iskustvom pridonijeli stvaranju kvalitetnijeg zakonodavnog/institucionalnog i poduzetnički poticajnijeg okruženja za razvoj ICT industrije.

 Definirano je šest radn

ih skupina čiji rad se odvija u užim koordinacijama otvorenim za sve zainteresirane članove, a koje djeluju uz koordinaciju predsjednika i izvršnog odbora. Tematske radne skupine mapirane su na prioritete Digitalne agende EU-a, ali i parametre kojima se određuje WEF Networking Readiness Index.

Ježina je u svom pozdravnom govoru naglasio: 'Kao odgovorne tvrtke i pojedinci, dat ćemo svoj doprinos u izgradnji konkurentnijeg gospodarstva i društva. Smatramo da imamo sve potrebne reference: znanja, vještine, iskustvo i resurse. Jedina smo strukovna udruga sa statusom socijalnog partnera Vlade, okupljamo najznačajnije predstavnike ICT sektora u Hrvatskoj dok naši članovi zapošljavaju više od 16 tisuća djelatnika.'

'Hrvatska se po ICT konkurentnosti našla na 51. poziciji od ukupno 144 zemlje. Zbog toga iznimno važnim držimo jačanje dijaloga i suradnje predstavnika gospodarstva i javne vlasti te znanosti i obrazovanja što je ključni uvjet za postizanje jačeg razvoja informatičke i komunikacijske industrije u Hrvatskoj te ujedno i osnova za privlačenje novih investicija. Također, jedan od ciljeva je i veća suradnja s državnim tijelima jer je iznimno je važno da se definira potrebna legislativa i pravni okvir za kvalitetnije usmjeravanje ICT industrije', naglasio je Ježina.

Prema analizi koju je za HUP ICT tijekom studenog 2013. pripremila analitička tvrtka Bisnode, hrvatski ICT sektor (kategorije J61 i J62) obilježava udio od čak 34 posto dodane vrijednosti u prihodu tvrtki.

Gledano samo kroz segment računalnog programiranja, čak i u kriznoj 2012. godini neto izvoz hrvatskih IT tvrtki i broj zaposlenih je rastao. Prihodi iz inozemstva nadmašili su u ovoj kategoriji 1,065 milijardi kuna, dok je broj zaposlenih u segmentu računalnog programiranja veći od 9.300 djelatnika.

Država bi, smatraju u udruzi, trebala preuzeti aktivniju ulogu u stvaranju poduzetničke klime za njen daljnji rast i razvoj, a pogotovo u segmentu što učinkovitijeg poreznog rasterećenja rada, koji je u ICT sektoru dominantna stavka. Potrebno je i dalje raditi na tome da se javni servisi poboljšaju i učine dostupniji građanima, no država treba razmotriti mogućnost da uz to što će sve više investirati u IT, ujedno i postane katalizator razvoja ove gospodarske grane.

Nedostatak odgovarajućeg broja kvalificiranog ICT kadra bit će veliki problem inovativnim organizacijama i poduzećima u javnom i privatnom sektoru koje odluče aktivnije krenuti u osvajanje inozemnih tržišta. U tom smislu važno je poticati visoko obrazovanje ICT radne snage i njihovu bitno bržu integraciju u gospodarstvo.