Za seulskog studenta Lee Su-bina prilagodba novom načinu života tijekom pandemije nije bila posebno teška.

'U sveučilišnoj knjižnici knjige bih rezervirao online, a prije nego što bi mi bile dostavljene u ormarić, dezinficirane su', kaže, dodajući da mu je 'Untact' olakšao život.

Uvedena 2020. godine, 'Untact' je politika južnokorejske vlade kojoj je cilj potaknuti ekonomski rast uklanjanjem slojeva ljudske interakcije u društvu. Ova politika ubrzanje je dobila tijekom pandemije i trenutno se nezaustavljivo širi zdravstvom, gospodarstvom i industrijom zabave.

Beskontaktne usluge trebale bi povećati produktivnost i srezati birokraciju, no koje su društvene posljedice ove politike?

Kako kaže Choi‬ Jong-ryul, sociolog sa Sveučilišta Keimyung, iako društvo bez kontakta ima svojih prednosti, to može rezultirati izolacijom pojedinaca.

'Ako više ljudi izgubi osjećaj koji se dobije interakcijom lice u lice, društvo će se suočiti s ozbiljnom krizom', upozorava stručnjak.

U svakodnevnom životu promjene su već vidljive: roboti donose kavu, a krumpiriće i piletinu peku do savršenstva. U bolnici robot Keemi provjerava temperaturu i upozorava ljude koji ne nose maske.

Usluge za građane također dobivaju facelift. Seul planira izgradnju metaversa, virtualnog prostora u kojemu se s digitalnim zastupnicima rješavaju problemi i žalbe, a to je samo početak.

'Untact' predstavlja i potencijal za ekonomsku ekspanziju.

Gospodarski bum

'Kompanije koje primjenjuju ovu politiku rastu brže od onih čije se poslovanje odvija licem u lice i uspješnije su u privlačenju investicija te otvaranju novih radnih mjesta', kaže ministar za male tvrtke i startupe Kwon Chil-seung za Guardian, dodavši da 12 od 15 južnokorejskih jednoroga primjenjuje 'Untact'.

'Južna Koreja ima jaku komunikacijsku infrastrukturu i mnoge industrije bazirane su na njoj', ističe ministar te dodaje da je 7,6 milijardi dolara državnog novca uloženo u rast ove vrste poslovanja, pri čemu planiraju naći i poduprijeti 1200 'untact' startupa do 2025. godine.

Promjena je mnogima dobro došla. Seulski institut objavio je da se 80 posto građana izjasnilo da bi nastavili s aktivnostima koje se ne odvijaju licem u lice i nakon pandemije.

No sociolozi upozoravaju na još jedan problem koji bi ovaj zaokret mogao pojačati - usamljenost starijih - a na tome se radi omogućavanjem da u kontaktu s umjetnom inteligencijom obavljaju jednostavnije razgovore, slušaju glazbu, rješavaju zdravstvene tegobe...

Ono što bi pritom moglo biti izazovno korištenje je novih tehnologija u starijoj životnoj dobi.

Društvo se mijenja i to se ne može zaustaviti, no valja naći načine za zadržavanje socijalne solidarnosti, poruka je sociologa za kraj.