Više od 90 posto potrošača koristi pametni telefon više od bilo kojeg drugog uređaja, a kad je riječ o plaćanju umjesto PIN-a bi radije koristili biometriju poput otiska prsta.

Rezultati su ovo studije Mastercard Impact of Innovation o stavovima prema digitalnoj tehnologiji, provedene među 23 tisuće potrošača u 23 države u Europi, uključujući i Hrvatsku, Africi te na Bliskom istoku.

Osamdeset posto ispitanika smatra da je stupanj inovacije u područjima kao što su društvene mreže, putovanja, kupnja i financijske usluge dovoljan, dok više digitalnih inovacija traže u zdravstvu, obrazovanju i javnom prijevozu. Čak 92 posto ispitanika smatra da su digitalne inovacije pozitivne, a njih osam posto njih vjeruje da mogu imati negativan učinak.

Studija je pokazala da potrošači koji žive u tehnološki manje razvijenim zemljama pokazuju više entuzijazma prema digitalnim inovacijama u usporedbi s tržištima gdje su one dostupne.

Tako je u zapadnoj Europi najveći udio ispitanika koji pokazuju otpor prema digitalnoj ekonomiji (17 posto), dok je u srednjoj i istočnoj Europi, Africi te na Bliskom istoku najviše onih koji aktivno traže nove tehnologije.

U Africi i na Bliskom istoku 70 posto ispitanika želi plaćati pametnim telefonima, a u Zapadnoj Europi se s tim slaže tek 38 posto njih. Ipak, kad je riječ o novim načinima plaćanja, potrošači u svim regijama slažu se da je pametni telefon najbolja alternativa plastičnim karticama.

'Studija koju je proveo Mastercard pokazuje da regije u razvoju pokazuju visoki stupanj optimizma kad je riječ o potencijalu digitalnih tehnologija da mijenjaju život nabolje.

To je prirodno - ispitanici na najrazvijenijim tržištima već imaju pristup toj tehnologiji i ne povezuju je s unapređenjem života ili su možda vidjeli njene potencijalno negativne učinke', rekao je dr. Carsten Sorensen, profesor za digitalne inovacije u Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti.

Entuzijastični kad je riječ o inovacijama, potrošači traže sigurnost, osobito kad je riječ o plaćanju. Slažu se da je sigurnost bankovnog računa apsolutni prioritet u segmentu digitalnog plaćanja, a slijedi je sigurnost osobnih podataka. Brzinu i jednostavnost procesa plaćanja također ističu kao bitne faktore.

Dok su potrošači u zapadnoj Europi umjereni kad je riječ o digitalnim inovacijama (otpor pokazuje njih 17 posto, nasuprot 11 posto zagovornika), a više entuzijazma pokazuju oni u Rusiji, Ukrajini i Turskoj (27 posto zagovornika) te na Bliskom istoku i u Africi (33 posto zagovornika).

Ukupni stav prema digitalizaciji na području srednje i istočne Europe nešto je pozitivniji nego među ispitanicima u Zapadnoj Europi. Većina (preko 70 posto) zadovoljna je digitalizacijom i smatra da je utjecaj inovacije na društvo pozitivniji u usporedbi s ispitanicima u zapadnoj Europi (58 u usporedbi s 52 posto).

U našoj regiji prisutan je najveći udio zagovornika pristalica (46 posto), uz 15 posto zagovornika, 28 posto entuzijastičnih pristalica te 11 posto onih koji pokazuju otpor prema digitalizaciji.

Također, studija je pokazala da 60 posto ispitanika u našem dijelu svijeta koristi aplikacije za digitalno plaćanje, a velika većina njih (80 posto) smatra svoj mobilni uređaj – tablet računalo ili pametni telefon – preferiranom alternativom tradicionalnim plastičnim karticama.

Spremnost za mobilna plaćanja iskazalo je 57 posto ispitanika, a autentikaciji otiskom prsta vjeruje njih 34 posto (PIN-u 33 posto).

Baš kao i na drugim tržištima, potrošači u našoj regiji ne odvajaju se od svojih pametnih telefona. Prosječno vrijeme provedeno u uporabi ovog uređaja je 4,3 sata na dan, dok u zapadnoj Europi iznosi 3,5 sata.

Uz klasične funkcije kao što je e-mail, pametni telefon za pretraživanje interneta koristi gotovo 90 posto ispitanika u našoj regiji, dok su društvene mreže, usluge za online razmjenu poruka te kupnja online najpopularnije digitalne usluge. Studija otkriva i da aplikacije za plaćanje koristi gotovo 60 posto potrošača u zemljama u kojima su takve usluge dostupne.

Hrvati digitalizaciju smatraju pozitivnim procesom (68 posto ispitanika), ali su nešto manje pozitivni kad je riječ o utjecaju inovacije na društvo (54 posto). Više inovacija ispitanici u Hrvatskoj traže u obrazovnom sustavu te u javnom prijevozu, a potom i u zdravstvu, segmentu financijskih usluga i automobila, drugim vrstama prijevoza te u poslovnom svijetu.

Kad je riječ o uređajima kojima žele plaćati, 57 posto ispitanika u Hrvatskoj preferira mobilni telefon, a slijede ID kartica (24 posto), tablet računalo (22 posto), pametni sat (16 posto) te implantati (osam posto). Samo je četvrtina ispitanika istaknula da za plaćanje ne bi koristili ništa osim plastične kartice.

Čak 50 posto ispitanika kod nas želi izvršavati autentikaciju otiskom prsta, a slijede PIN (36 posto), kod primljen SMS porukom (osam posto) i autentikacija putem selfija (pet posto). Samo 14 posto ispitanika izrazilo je otpor prema biometrijskim načinima autentikacije.

Istovremeno, 69 posto ispitanika posjeduje četiri ili više uređaja kao što su pametni telefon, tablet računalo, pametni televizor, pametni sat ili drugi nosivi uređaji, bežični zvučnici ili slušalice, čitači e-knjiga, igraće konzole, ili različiti media playeri.

Čak 93 posto njih koristi četiri i više digitalnih usluga mjesečno (za srednju i istočnu Europu ovaj udio iznosi 89 posto, a za zapadnu Europu 82 posto), među njima je 47 posto korisnika usluga online bankarstva (59 posto u srednjoj i istočnoj te 61 posto u zapadnoj Europi), a 22 posto ispitanika koristi mobilno plaćanje (17 posto u srednjoj i istočnoj te devet posto u zapadnoj Europi).

Tako je kod nas 13 posto zagovornika digitalizacije, što je u rangu s regionalnim prosjekom, 26 posto entuzijastičnih pristalica, 45 posto pristalica te 15 posto onih koji izražavaju otpor, što je jedan od najvećih udjela među drugim državama srednje i istočne Europe.