Znanost se - među ostalim - oduvijek bavi istraživanjem zaraznih bolesti i načinima njihovog širenja, sve do pandemija kakva nas je pogodila prije tri godine. No, znanstvenici u Finskoj okrenuli su se svijetu mašte da bi pokušali doći do svojih zaključaka.
Naime, stvorili su - bar se nadamo - fiktivni scenarij širenja patogena onako kako se to u filmovima i televizijskim serijama događa s najezdom živih mrtvaca koje pokreće neka tajanstvena sila. Jednom riječju, zombijima.
Znanstvenici se nadaju da će fokusiranjem na odnose među pojedincima - umjesto modela koji uključuju cijelu populaciju - otkriti načine za uspješnu pripremu za buduće pandemije.
vezane vijesti
Tim koji vodi matematičarka Pauliina Ilmonen s finskog sveučilišta Aalto stvorila je model najezde zombija tako što su kreirali parametre kojima bi se zaraza 'neumrlih' širila po Finskoj. Rad još uvijek nije objavljen uz odgovarajuće recenzije, ali je već izazvao reakcije.
Riječ je o vrlo ozbiljnim tezama. Primjerice, utvrdili su da je vremenski rok u kojem bi se zombi-zaraza mogla suzbiti vrlo kratak. Kad bi se, recimo, u Helsinkiju pojavio samo jedan zombi, tamošnje vlasti bi imale na raspolaganju samo sedam sati za njegovo uništenje ili stavljanje cijelog grada u karantenu. Ako se to ne bi napravilo u tom roku, neizbježna bi bila poplava zombija po cijeloj zemlji.
'Bila sam iznenađena koliko bismo brzo morali reagirati da održimo stanovništvo živim. A onda to stvara i moralne dileme o odnosu prava pojedinaca i prava kolektiva', napisala je Pauliina Ilmonen.
Ako je ikoga ovakav znanstveni pristup iznenadio, korištenje fiktivnih scenarija za razumijevanje širenja zaraze nije sasvim nova ideja. Recimo, zombiji su korišteni u ozbiljnim epidemiološkim istraživanjima, ali i u onim matematičkim. Čak je i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti 'prizvao' primjer za zombijima kad su 2011. pokrenuli kampanju spremnosti stanovništva na pandemije.
Nisu zombiji jedini proizvod popularne kulture kojim su se epidemiolozi bavili. Primjerice, 'buba' koja se širila među igračima multiplayer igre World of Warcraft, poznata kao Corrupted Blood incident također je privukla globalnu pažnju epidemiologa jer je mogla poslužiti kao model širenja stvarnih pandemija. Simulacijska igra Plague Inc., pak, korištena je kao alat za proučavanje pandemije COVID-19.
No, nije lako primijeniti takve simulacije na stvarne situacije. Kako je u istom 'paketu' s finskim istraživanjem objasnio matematičar Lauri Viitasaari sa sveučilišta u Uppsali, nitko ne može procijeniti kolika je šansa za nekog čovjeka da se doista susretne sa zombijima.
'Problem je da smo na tom području slijepi, jer su stvarni podaci ekstremno ograničeni', kaže ovaj znanstvenik. Stoga su finski istraživači morali pojednostaviti model tako da funkcionira na manjim brojkama, a da još uvijek ponudi realistične rezultate.
Finski podaci, kažu njihovi autori, mogu biti primijenjeni na bilo koju regiju u svijetu, ali isto tako i za druge scenarije, a ne samo tako zlokobne poput pandemije. Primjerice, uz njihovu pomoć može se napraviti model širenja ponekad iznimno opasnih dezinformacija, dovoljno se sjetiti glasina o posljedicama cijepljenja, ma koliko se znanstvenici trudili demantirati ih. Ili, pak, mnogo banalnije, ali akterima neugodne pojave - širenja tračeva. U tim slučajevima mogu se također napraviti strategije sprječavanja širenja takvih 'vijesti'.
