Vjerojatno ste pogledali film Davida Finchera 'Društvena mreža' iz 2010. godine (ako niste, pogledajte ga - dobar je) ili čitali o tome kako je Facebook nastao u studentskom domu na Harvardu.

Lako je povjerovati kako su društveni mediji nastali tada i tako. Ali nisu. Iskre su počele frcati davno prije no što je Mark Zuckerberg počeo pohađati koledž, u vrijeme kad je svijetom harao punk, nadahnjujući generacije pobunjenika i kreativaca na rušenje barijera između onih koji stvaraju (i emitiraju) sadržaj te onih koji ga konzumiraju.

Disco je otišao korak dalje, spajajući raznovrsne stilove i pjesme u vlastiti glazbeni izričaj što je kasnije preuzeo hip-hop.

Društveni mediji prirodna su evolucija ovih supkultura, rođeni iz ljudima svojstvene želje za povezivanjem i stvaranjem. No, revolucija se nije dogodila preko noći.

Društveni mediji razvijali su se od izuma interneta. Od prvog e-maila 1971. i Useneta 1979. do GeoCitiesa koji su svima omogućavali izradu osobne web-stranice 1995. godine. Ipak, titula prvog društvenog medija ide servisu Six Degrees, nazvanog po teoriji o maksimalno šest stupnjeva razdvajanja između bilo koje dvije osobe na zemlji.

Ta je mreža korisnicima omogućavala stvaranje popisa prijatelja, rodbine i poznanika na samom web-odredištu i izvan njega. Kontakti koji je nisu koristili dobili bi poziv na pridruživanje. Korisnici su mogli slati poruke i imali na raspolaganju oglasnu ploču, a mogli su i vidjeti kako su povezani s bilo kojim drugim korisnikom.

Pokrenuta je 1997. godine. Dosegla je oko 3,5 milijuna registriranih korisnika prije no što je prodana YouthStream Media Networksu 1999. za 125 milijuna dolara.

Zašto je ne koristimo danas? Mnogo je razloga vezanih uz dobar tajming. Krajem 90-ih prošlog stoljeća internetska infrastruktura nije bila posve spremna za društveno umrežavanje, a rast je ograničavalo to što na internet nije bilo spojeno ni približno toliko ljudi koliko ih je danas.

Six Degrees slijedile su druge mreže, temeljene na modelu mreža društvenih krugova koji je omogućavao povezivanje s bilo kime koga poznajete, bez obzira kako dobro.

Među njima je, primjerice, bio Friendster. Pokrenut 2002., na vrhuncu slave imao je više od sto milijuna korisnika. Nakon višegodišnje agonije ugašen je 14. srpnja 2015. godine. Mnogim ljudima bio je prvo iskustvo s društvenim mrežama, ali nije uspio postati dijelom njihove svakodnevne rutine.

MySpace je od 2005. do 2008. bio najveća društvena mreža svijeta, a 2006. uspio je preteći Google i postati najposjećenije web-odredište u Sjedinjenim Državama. Facebook ga je pretekao u svibnju 2008. i od tad drži tu poziciju pomoću stalnih proširenja, nadogradnji, promjena modela poslovanja i tome slično.

Što može ubiti društvenu mrežu?

Razloga zašto stvari krenu nizbrdo za društvenu mrežu vjerojatno ima na stotine. Švicarski Savezni institut za tehnologiju proučavao je mreže poput Friendstera i MySpacea, ne bi li ustanovio najvažnije među njima.

Otkrili su da ako vrijeme i trud (troškovi) vezani uz članstvo postanu veći od koristi, pad broja korisnika postaje vjerojatan. Čim jedna osoba ode, njezini prijatelji postaju skloniji i sami otići što može imati učinak domina nakon nekog vremena.

Iako su mreže poput Friendstera i MySpacea imale desetke i milijune registriranih korisnika, veze među njima nisu bile naročito jake. Brojni korisnici imali su vrlo malo veza s drugima pa se nisu osjećali povezanima s mrežama. Prvo odlaze korisnici s ruba, smanjujući koristi onima bliže središtu, sve dok se mreža, na neki način, ne uruši sama u sebe.

Očito je kako ogromna baza korisnika nije dovoljna za gradnju uspješne društvene mreže. Potrebno je imati i snažno povezane ljude, ne skupine neznanaca i poznanika.

Kako je Facebook postao broj jedan?

MySpace je svijetu pokazao kako je društveno umrežavanje zanimljivo. Facebook je njihov model usavršio, dosegnuvši oko 1,49 milijardi aktivnih korisnika mjesečno.

Uspio je to, između ostalog, inzistirajući na korištenju pravih imena (umjesto nadimaka ili pseudonima). Zuckerberg i društvo bili su voljni mijenjati se brzo, stalno i uvijek iznova, često povlačeći i smione poteze. Tako smo u rujnu 2004. dobili Zid, dvije godine kasnije Newsfeed, prije tri godine Timeline...

Newsfeed je bio naročito važan za uspjeh zato što je ponudio mogućnost konzumacije sadržaja bez napuštanja društvene mreže što ranije nije bilo moguće, ali i stavio u središte pozornosti sadržaj koji objavljuju prijatelji, njihove diskusije...

Kamo to sve skupa ide?

Dok je MySpace bio na vrhuncu slave, nitko osim ekipe u jednoj sobi studentskog doma na Harvardu nije predvidio Facebook, baš kao što Facebook nije vidio dolazak Snapchata koji je opet promijenio način na koji se milijuni ljudi međusobno povezuju. Želi li opstati na prvoj poziciji, Facebook čeka teška borba.

Što se društvenih medija tiče, sudbina im je neizvjesna. Evo nekoliko scenarija mogućeg razvoja.

Veća usmjerenost na osobnost
Jedan od razloga zašto je Facebook potukao MySpace bio je taj što je bio prva mreža koja nam je omogućila da budemo to što jesmo. Kako se razvijaju, društveni mediji postajat će sve osobniji, sve će nas više prikazivati onakvima kakvi doista jesmo.

Platforme će se sve više odmicati od statičnih slika i teksta prema multimedijalnom sadržaju. To je proces koji je već na djelu.

Ručno isporučen sadržaj
Tvit trenutno ima životni vijek od 18 minuta. Prosječni korisnik Facebooka može pročitati oko 1.500 objava dnevno, ali ih pogleda tek oko 300. Sadržaja je daleko previše što stvara probleme i platformama i oglašivačima.

Sadržaj se sada isporučuje masovno, a mi ga dijelimo dalje kad nam se učini zgodnim. To nije idealna situacija. Kako će društveni mediji postati personaliziraniji, tako će se isto događati i s načinom na koji isporučujemo sadržaj.

U godinama koje su pred nama imat ćemo osjećaj kao da nam sadržaj isporučuju ručno. Moći ćemo ga oblikovati prema potrebama i željama pojedinaca u realnom vremenu, temeljem rutina i iskazanih interesa. Facebook već testira umjetnu inteligenciju kako bi odredio koji sadržaj je na fotografijama da bi isporučio najrelevantnije.

Relevantan sadržaj svaki put kad se logirate čini društvenu mrežu prilično vrijednom, a pomoći će i u povezivanju s drugim ljudima i brendovima, produljujući životni vijek društvenih mreža.

Statične slike odlaze u prošlost
Korištenje videa i multimedijalnih sadržaja trenutno je u naglom porastu na društvenim mrežama. Primjerice, većina tviteraša gleda videosadržaje na Twitteru, većina na uređaju koji drže na dlanu, 90 posto na mobilnim uređajima. Tviteraši su 1,9 puta skloniji uploadati video od prosječnog korisnika u SAD-u.

Slično je i s gifovima koji su se uspjeli vratiti pod svjetla pozornice zahvaljujući, među ostalim, i servisima poput Tumblra i Giphyja, ali i povećanju dostupnog bandwidtha. I Facebook i Twitter otvorili su im svoja vrata.

Raspon pozornosti postat će kraći no ikad
Ako nečega ponestaje, to je pozornost. Microsoftovo istraživanje pokazalo je kako je prosječan raspon pozornosti korisnika interneta pao s 12 sekundi iz 2000. na osam u 2015. godini.

Kako bi se mogao nositi s time, sadržaj će morati postajati sve interaktivnijim i omogućiti nam stvaranje vlastitih jedinstvenih iskustava. Jedan način kako to postići je uvođenje videa u 360 stupnjeva na platformama poput YouTubea.

Više: Next Web