Akademik Davor Miličić upozorio je na to da je u Hrvatskoj porasla svijest te da je to jedan od razloga pada broja smrtnih slučajeva kada je riječ o srčanim oboljenjima. 'Ukupna smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj opada. Ona je prije desetak godina bila iznad pedeset posto, a sada je oko 37,38 posto. Dakle, postojan i uvjerljiv pad', rekao je za HRT.

Ustvrdio je da su tome pridonijele bolja zdravstvena zaštita i povećana osviještenost. 'Naravno i razvoj kardiologije, dijagnostike i terapije. Kardiologija je danas vrlo precizna i moćna struka koja, ako otkrije bolest u ranoj fazi - ili ako akutnu bolest prepozna - spašava ljudski život', kazao je.

'Svijet će se, pa tako i kardiologija, u idućih pet do deset godina drastično promijeniti. Umjetna inteligencija ući će u sve pore našeg rada, od individualne procjene kardiovaskularnog rizika, koja će biti vrlo precizna, npr. vi danas s pomoću umjetne inteligencije možete analizirati nečiji glas i procijeniti ide li on prema zatajivanju srca ili ne', pojasnio je.

Istaknuo je i primjer skeniranja lica gdje se može predvidjeti ima li netko koronarnu arterijsku bolest ili ne. 'Umjetna inteligencija sve te podatke integrira i donosi neke zaključke koje ni najbolji stručnjak ne bi mogao tako brzo i suvislo donijeti', dodao je.

'Hrvatska kardiologija među vodećima u Europi'

Miličić se osvrnuo i na postignuća hrvatske kardiologije. 'Hrvatska kardiologija je među vodećima u Europi. Mi smo na našem kongresu obilježili 20. obljetnicu liječenja infarkta miokarda koji je bolničku smrtnost s 10 smanjio na 3-4 posto. To je golem uspjeh', naglasio je. 'Još prije desetak godina bili smo na europskom dnu što se tiče liječenja aritmije, a danas smo među pet vodećih zemalja', ustvrdio je.

'Hrvatska transplantacijska medicina je na tako visokoj razini da smo mi 2023. godine bili prva zemlja u Europi po broju transplantacija na milijun stanovnika', ustvrdio je. Dodao je kako je unatoč tome potrebno nastaviti s razvojem znanosti.

U posljednjih dvadeset godina, zahvaljujući intervencijskom liječenju miokarda, smrtnost od infarkta smanjena je na trećinu, čulo se na 15. kongresu hrvatskih kardiologa i 11. kongresu Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara. U Zagrebu je više od 800 sudionika raspravljalo o stanju u kardiologiji, trendovima i budućnosti. Budućnost kardiologije u Hrvatskoj u sigurnim je i stručnim rukama.

'Poruka je da je kardiologija vrlo napredna struka u hrvatskoj medicini, mi smo usvojii i usvajamo nove tekovine od tehnologije do lijekova, metoda postupaka i naši bolesnici ne moraju ići van na liječenje, ni za koju dijagnozu u tehnologiji, pojasnio je Miličić.

Vodeća smo zemlja u svijetu po transplantacijama srca. '2023. godine se u KBC-u Zagreb provelo više multiorganskih transplantacija koje su uključivale i srce, dakle transplantacija srca i jetre i transplantacija srca i bubrega, što su visoko kompleksni zahvati. Ove godine smo na 18 bolesnika kojima smo transplantirali srce i više bolesnika s konkomitantnim transplantacijama, istaknuo je dr. sc. Ivo Planinc, specijalist kardiologije u KBC-u Zagreb.

Zahvaljujući intervenciijskom liječenju, smrtnost od infarkta smanjena je s 15 na 2 do 4 posto. Od zatajivanja srca u Hrvatskoj boluje oko 80.000 ljudi. Ako se bolest ne počne liječiti na vrijeme, petogodišnje preživljavanje od postavljanja dijagnoze je 50 posto. 'Načelno jedan zdravi stil života, zdrava prehrana, odustajanje od pušenja i alkohola, svakako preveniraju razvoj zatajivanja srca. Važno je istaknuti da je alkohol najgori toksin za naše srce i upravo zato ustezanje od veće količine alkoholnih pića bitno može pomoći pacijentima u prevenciji', ustvrdila je prof. dr. sc. Maja Čikeš, specijalistica interne medicine i kardiologije KBC-a Zagreb.

Razvoj kradiologije iz temelja mijenjaju genetska testiranja, novi lijekovi i umjetna inteligencija. 'Koja masovno mijenja kardiologiju jer može analizirati slike i nalaze s pomoću algoritama pa će nam omogućiti znatno više informacija. Ona će biti kopilot kardiologa i učinit će kardiologiju bržom i boljom', zaključio je prof. Thomas F. Lüscher, predsjednik Europskog kardiološkog društva.