Astronautski trio misije Shenzhou-17 u svemir bi trebao poletjeti u četvrtak u 11:14 po mjesnom vremenu (03:14 po srednjoeuropskom) iz lansirnog centra Jiuquan u pustinji Gobi na sjeverozapadu zemlje. Posadu čine zapovjednik Tang Hongbo, rođen u listopadu 1975. (40), Tang Shengjie (33) i Jiang Xinlin (35).

Prosječna dob posade je 38 godina u usporedbi s 42 godine, koliko je iznosila prosječna dob posade u prethodnoj misiji Shenzhou-16. 'Ovo je astronautska posada s dosad najmlađom prosječnom dobi', otkako je Kina započela svemirske misije s posadom, objavila je u priopćenju kineska vlada.

Azijski gigant već desetljećima ulaže milijarde eura u svoj svemirski program koji vodi vojska, zahvaljujući čemu je uspio uglavnom nadoknaditi zaostajanje za Amerikancima i Rusima. Naime, svoga prvog čovjeka Kina je u svemir poslala tek 2003. godine, puno kasnije od Sovjeta i Amerikanaca koji su to ostvarili 1961.

Tiangong (Nebeska palača), čija je izgradnja sada završena, već nekoliko mjeseci ima svoj konačan oblik koji koji podsjeća na slovo T. Po veličini je sličan bivšoj rusko-sovjetskoj postaji Mir, ali je puno manji od Međunarodne svemirske postaje (ISS).

Postaja poznata i po kratici CSS (Chinese Space Station na engleskom), u Zemljinoj orbiti mora se zadržati najmanje 10 godina, a letjet će na nižoj visini od 400 do 450 km. Kineski astronauti jamče rotacije posade i dugoročnu ljudsku prisutnost u svemiru, a zaduženi su održavanje svemirske postaje i za istraživački posao, kao i za postupno proširenje njezinih mogućnosti.

Kina je u svibnju u svemir poslala svoga prvog civilnog astronauta Guija Haichaoa, stručnjaka za svemirsku znanost i inženjerstvo, u sklopu prethodne misije.

Zanimljivo je da Haichao nije pripadnik oružanih snaga, kako je ranije bilo uobičajeno, već profesor na Sveučilištu avijacije i astronautike u Pekingu. Dosad su svi kineski astronauti koji su poletjeli u svemir bili pripadnici Narodnooslobodilačke vojske.

Kinu je na izgradnju vlastite svemirske postaje djelomično potaknulo i to što su Sjedinjene Države toj zemlji odbile dopustiti sudjelovanje u radu ISS-a.

Kina je isključena s ISS-a 2011. godine, kada je Washington zabranio NASA-i suradnju s Pekingom. Američki zakon zabranjuje gotovo svaki oblik suradnje američkih i kineskih svemirskih vlasti. No azijski gigant dao je na znanje da želi ostvariti međunarodnu suradnju kada je posrijedi Tiangong, posebice u pogledu eksperimenata.