Plan objavljen prošli tjedan govori kako će Kina do 2020. godine nastojati pratiti ostale vodeće zemlje u smislu tehnologija vezanih uz strojno učenje i umjetnu inteligenciju. AI industrija je vrijedna na milijarde dolara, a jedan od popularnijih primjera - autonomna vozila, tek je mali dio toga. 

Od 2020. do 2025. kineske vlasti žele formirati jasan regulatorni i pravni okvir vezan uz umjetnu inteligenciju, čime žele osloboditi tržište. Pravila će biti jasna, a u skladu s tim i načini širenja poruke o mogućnostima AI-ja krajnjim potrošačima - ne samo u Kini, već i van nje. 

Temelji su već tu, kao i drugačije regulative

Kina već neko vrijeme velikom brzinom grabi u područje strojnog učenja, koje danas koristi za prepoznavanje lica osoba i mnogo više od toga. U jednom ranijem tekstu na tportalu dotaklo se teme bankomata koji mogu prepoznati lica osoba, a koje žele prokrijumčariti novac van Kine. Vlasti to nikako ne žele dopustiti te su integrirale strojno učenje na vrlo invazivan način, kakav bi teško prošao na Zapadu. 

Zapravo, upravo zbog činjenice da na Zapadu stvari sporije napreduju u tom smislu, Kinezi vide svoju priliku - i ne libe se koristiti određena sredstva zbog kojih bi se u SAD-u ili Europi itekako diglo na noge. 

Regulatori bi u ovom dijelu svijeta vrlo brzo blokirali bilo kakav pokušaj nečeg takvog, no istovremeno je i razvoj strojnog učenja donekle ograničen. U svakom slučaju - ograničenijji nego u Kini gdje i pružatelji internetskih servisa nesputani regulativama mogu stvarati goleme baze podataka za analizu lica. 

Kina, naravno, navodi kako su svi ti sustavi na mjestu kako bi se lovilo kriminalce, no posrijedi je dvosjekli mač...

Bankomati su tek dio trenda

Spomenuto praćenje bankomatima tek je mali dio onoga što Kina već sada čini. Hoteli, škole, pa čak i vrtići instaliraju sigurnosne kamere, koje ne službe tek za klasični video nadzor, već snimanje i analizu lica u stvarnom vremenu. Neke učionice tehnologiju koriste kako bi onemogućili učenike da njihovi dvojnici sudjeluju na ispitu (što je tamo prilično popularno). 

Na meti su svi, pa i oni koji neobazrivo prelaze ulicu. Kamerice snimaju pješake koji se odluče na prelazak ceste na crvenom svjetlu te se fotografije tih osoba prikazuju na javnim panelima za upozorenje (uz odgovarajuću kaznu, jasno). Ništa od ovoga nije narušavanje privatnosti - u Kini.

Wang Shengjin, profesor na kineskom prestižnom Sveučilištu Tsinghua, objasnio je za Forbes kako su tehnologije prepoznavanja lica u Kini već sada rame uz rame s onim što se razvija na Zapadu te dodao da postoji i razlika u implementaciji. 'Mi smo kudikamo napredniji po pitanju komercijalnog korištenja prepoznavanja lica.'

Kurioziteta radi, u SAD-u je kakvih 50 milijuna nadzornih kamerica, dok ih je u Kini više od 176 milijuna - i broj raste ubrzanim tempom. Tehnologija je danas dovoljno napredna da s velikom stopom točnosti može prepoznati lice osobe na fotografijama u razmaku od 10 godina. 

Inovacijski centar do 2030.

Kineske vlasti imaju goleme apetite. Do 2030. godine, u sklopu konačne točke razvojnog plana, žele biti inovacijski centar za umjetnu inteligenciju. Procijenjena vrijednost AI sektora bi po Državnom vijeću bila 150 milijardi dolara, dok će ostala vezana polja nositi čak 1,5 bilijuna vrijednosti. 

Poznate kineske tvrtke poput Alibabe, Tencenta i Lenova već su postavile zasebne odjele za razvoj i istraživanja vezana uz umjetnu inteligenciju. Najpopularnija web tražilica u Kini, Baidu, također je usmjerila snage u AI sektor, a otkrili su digitalnog pomoćnika te rade na autonomnim vozilima. 

Danas je možda teško spoznati koja zemlja je istinski lider u svijetu AI-ja, posebno zbog toga što je potpuno nejasno gdje će stvari završiti, piše ReadWrite. Međutim, ne treba imati takve podatke da bi se shvatilo da istinsko doba umjetne inteligencije tek dolazi - a oni koji tu upecaju dobar vjetar u jedra, mogli bi tehnološki itekako dominirati svijetom.

A tada? Tada slijede novi problemi, za koje još uvijek nemamo rješenja: