Jean Bousquet iz berlinske sveučilišne bolnice Charité s kolegama je istraživao ima li način prehrane utjecaja na različite stope smrtnosti od Covida-19 u različitim zemljama. Studija je utvrdila da je u nekim zemljama s niskim stopama smrtnosti naveliko konzumira tradicionalna, fermentirana hrana.

Istraživači kažu da će, ako se njihova hipoteza potvrdi u budućim studijama, COVID-19 biti prva epidemija zaraznih bolesti koja uključuje biološke mehanizme povezane s gubitkom 'prirode'.

Naime, ispada da značajne promjene u mikrobiomu, prouzročene suvremenim načinom života i manjom konzumacijom ukiseljenog povrća, utječu na širenje i ozbiljnost bolesti.

Rad se može pročitati na internetskoj stranici medRxiv, a članak još čeka stručnu recenziju.

Neobjašnjene geografske razlike

Otkako je krajem prošle godine epidemija Covida-19 krenula iz kineskog Wuhana, znanstvenike su mučile razne značajne, ali i neobjašnjive geografske razlike u broju zaraženih ljudi i stopama smrtnosti.

Na primjer, u Europi je stopa smrtnosti u Italiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji bila vrlo visoka u usporedbi s Balkanom i nekim nordijskim zemljama. Slične razlike primijećene su i širom svijeta.

Iako su aspekti poput dobne strukture, vremene intervencije, vrste zaposlenja i uvjeta stanovanja vjerojatno najrelevantniji faktori, ne bi se trebali zanemariti ni drugi potencijalno relevantni faktori poput prehrane, kažu Bousquet i kolege.

Potencijalna uloga prehrane

Mnoga hrana ima antioksidativna svojstva, a proces fermentacije povećava antioksidacijsku aktivnost prehrambenih proizvoda, uključujući mlijeko, voće, povrće i meso.

Bousquet i tim pretpostavili su da konzumiranje fermentirane hrane može objasniti neke razlike u stopama smrtnosti od Covida-19 između europskih zemalja.

Za testiranje hipoteze tim je koristio informacije iz sveobuhvatne europske baze podataka o potrošnji hrane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za procjenu potrošnje različitih fermentiranih namirnica po zemljama, uključujući povrće, mlijeko, jogurt, kiselo mlijeko i ukiseljeno, odnosno marinirano povrće.

Stope smrtnosti od Covida-19 izračunate su korištenjem podataka Sveučilišta Johnsa Hopkinsa, a od Eurostata su uzeti različiti socioekonomski pokazatelji poput onih o bruto domaćem proizvodu, gustoći stanovništva, udjelu stanovništva starijeg od 64 godine, stopi nezaposlenosti, pretilosti...

Što je studija utvrdila? Istraživači navode da je od svih razmatranih varijabli samo fermentirano povrće imalo značajan utjecaj na stopu smrtnosti po zemljama. Naime, rizik smrtnosti od Covida-19 smanjivao se za 35,4 posto po svakom gramu prosječne dnevne potrošnje fermentiranog povrća.

Što je s regijama izvan Europe?

Istraživači ističu da je njihova studija ograničena na europske zemlje i da bi bilo korisno testirati hipotezu u drugim regijama u kojima je potrošnja fermentirane hrane visoka, a stopa smrtnosti od Covida-19 niska, piše Life Sciences.

'Ako se dokaže hipoteza, bit će to prva epidemija neke zarazne bolesti čiji se biološki mehanizmi povezuju s gubitkom prirode', napisali su autori. Naime, tvrde oni, 'suvremeni način život doveo do smanjenog unosa fermentirane hrane u organizam. Mikrobiom se drastično promijenio, a to je moglo olakšati koronavirusu SARS-CoV-2 da se proširi ili postane ozbiljniji.'