Klimatske promjene izazivaju stres odraslih i tjeskobu djece i bitno djeluju na mentalno zdravlje ljudi, prema istraživanju koje je u ponedjeljak objavio australski državni Institut za proučavanje klime, koji drži da je taj problem i dalje premalo istražen.
'Klimatske promjene ne izazivaju samo fizičke i materijalne štete. Nedavna prošlost pokazuje da su ekstremne klimatske promjene izazvale ozbiljne opasnosti po zdravlje, uključujući i duševno zdravlje i dobrobit zajednica', ističe se u zaključcima australskog instituta.
Institut za klimu navodi da svaka peta osoba reagira stresom ili očajem na ekstremne klimatske promjene koje izazivaju npr. sušu ili poplave, što je bio slučaj posljednjih godina u nekim dijelovima Australije.
Nakon ekstremnih klimatskih epizoda primjećeno je i pretjerano uživanje u alkoholu i neka istraživanja ističu povezanost između vrućina i suše i viših stopa samoubojstava, navodi nadalje ta organizacija.
Čini se da su djeca posebno osjetljiva i reagiraju tjeskobom i osjećajem nesigurnosti kada uvide nemoć odraslih u borbi protiv klimatskih promjena koje izazivaju nepogode.
'Brojna su istraživanja o očekivanim posljedicama klimatskih promjena na gospodarstvo, ali nedostaju istraživanja o posljedicama klimatskih promjena na zdravlje ljudi', tvrdi Tony McMichael, profesor na Australian Nationalan University.
'To je ozbiljan a nedovoljno istražen aspekt koji ograničava našu viziju budućnosti i nameće potrebu za učinkovitom i hitnom akcijom', dodao je McMichael tijekom predstavljanja tog istraživanja koje bi nam trebalo pomoći u razumijevanju reakcija ljudi na klimatske promjene.
