Doba širokopojasnog pristupa internetu stvorilo je (a i dalje stvara) generaciju djece koja se u digitalnom svijetu snalazi kao riba u vodi, objavila je organizacija Ofcom u svojem godišnjem istraživanju britanskih potrošača.

Rođeni u novom mileniju, neke nove klinceze i klinci nisu imali doticaja s dial-upom i drugim radostima ranog razdoblja interneta, a pametnim telefonima i tablet računalima nauče baratati prije no što progovore. Razvijaju navike komuniciranja posve drukčije od odraslih, čak i od onih iz dobne skupine između 16 i 24 godine.

U Ofcomu su razvili poseban test, kojeg su na rješavanje dali uzorku sastavljenom od 800 djece i 2000 odraslih, mjereći svjesnost i samopouzdanje pri korištenju gadgeta u rasponu od tablet računala do pametnih satova, poznavanje superbrzog interneta, mobilnih mreža 4G te mobilnih aplikacija.

Djeca stara šest i sedam godina, odrasla na YouTubeu i Spotifyju, rezultatom su nadmašila sve ostale dobne skupine, osim one koja je obuhvatila osobe stare četrnaest i petnaest godina. Rezultati su, očekivano, postupno padali s porastom godina.

Iako je gotovo pola odraslih osoba tvrdilo kako zna puno o mobilnim aplikacijama, gotovo pola njih nikad nije čulo za Snapchat, a pokazalo se kako nisu baš upućeni ni u Googleove pametne naočale, kao i u nadolazeći Appleov pametni sat.

Više od pola djece stare između šest i 15 godina ustvrdilo je kako koristi i zna puno o aplikacijama za pametne telefone i tablete. Tek tri posto nije nikad čulo za njih. 18 posto koristi Snapchat, 11 posto zna puno o toj aplikaciji.

Najzanimljivija promjena vezana je uz korištenje telefona. Djeca stara 12 do 15 godina provode tek tri posto vremena komunicirajući putem bilo kojeg uređaja, mlađi punoljetnici devet posto, a sve odrasle osobe 20 posto.

No, 90 posto vremena provedenog s uređajima klinci posvećuju društvenim mrežama i slanju instant poruka te SMS-ova. Svako deseto dijete uređaj koristi za dijeljenje i komentiranje video zapisa ili fotografija. Tek dva posto djece koristi e-poštu, naspram 33 posto odraslih.

U dobnoj skupini od 12 do 15 godina oko pola vremena provedenog bez prijenosnih uređaja biva posvećeno televiziji uživo (70 posto kod svih odraslih osoba). Petinu potroše na gledanje videa ili vijesti na društvenim mrežama. Ostatak je podijeljen na DVD-e, streamani sadržaj i snimljeni TV program.

Mladi između 16 i 24 godine gutaju gotovo sve medijske sadržaje i potroše 14 sati i sedam minuta dnevno komunicirajući. Kako? Pa, rade dvije stvari odjednom - recimo, gledaju TV i tvitaju. Iznimka su praćenje radija i čitanje tiskanih izdanja novina - njih gotovo da i nema.

Televizija gubi na značaju čak i kod odraslih. Broj sati provedenih pred televizorom pao je po prvi put od 2009. godine, kada su mjerenja počela.

Izvor:Guardian