BLISKI SUSRET

Kod Hvara viđen drugi najveći kit svijeta

11.04.2012 u 14:10

Bionic
Reading

Posade dviju hrvatskih kočarica 'Sirena' i 'Arka' u utorak su javile da su u vodama između Hvara i Visa vidjele kita dugog oko 25 metara

Vrativši se na obalu, ribari su u programu Radio Splita opisali bliski susret. 'Vidjeli smo kita tri milje sjeverno od Hvara, a nakon toga je zaronio', rekao je zapovjednik ribarice 'Sirena' Ivo Miličić. Ante Arković s 'Arke' rekao je da su ga vidjeli kako se okreće u viškoj uvali.

Marinski biolog, predsjednik udruge 'Plavi svijet' Draško Holcer kaže da je najvjerojatnije riječ o tzv. velikom kitu (Balaenoptera physalus), jedinoj vrsti koja trajno naseljava Sredozemno more, a druga je po veličini životinja na svijetu, odmah iza plavetnog kita.

'Nisam ga osobno vidio, niti sam vidio fotografije, međutim, prema opisu vjerojatno se radi o velikom kitu koji živi u Mediteranu i redovno ulazi u Jadran', rekao je Holcer i dodao: 'Mi smo ga viđali oko Visa, a imali smo i više dojava ribara. Snimili smo ga i iz aviona kada smo radili svoja istraživanja. Iako znam te ribare, nisam nikoga zvao jer su oni rekli sve što su znali. More je tu dovoljno duboko i široko da za kita nema nikakvih opasnosti. Oni se u zatvorenim vodama odlično snalaze. Najveći problem su im ljudi koji im iz neznanja pokušavaju pomoći pa se životinje mogu uspaničiti i nasukati. Onaj koji ga je vidio može biti sretan da ga je vidio.'

U ovakvim slučajevima, kazao je marinski biolog, stručnjacima bi bile zanimljive kvalitetne fotografije jer bi na njima mogli prepoznati je li kit već ranije viđen negdje u Jadranu. Za to bi im trebale fotografije leđne ili repne peraje, no teško je vjerovati da su ribari za ribolova imali fotoaparat kojim bi ih mogli napraviti.

Veliki kitovi žive svuda, u svim morima i oceanima. Oni koji ljeti žive na sjeveru zimi se sele južnije. No populacija koja živi u Sredozemlju jedinstvena je jer ne migrira. Nije poznato kako se ona kreće po Mediteranu.

'U proljeće je veća populacija prisutna u Ligurškom moru gdje se hrani račićima, odnosno planktonima, a gdje provode ostatak vremena ne zna se jer nitko ne provodi takva istraživanja. U proljeće i ljeti javljaju se i u Jadranu. Jedan od najvećih problema za njih su sudari s velikim brodovima. Kitovi su vrlo inteligentne životinje, osobito zubani poput ulješura koje imaju najveći mozak na svijetu i neku vrstu jezika. Kod velikih kitova posebno su zanimljive pjesme. Oni se glasaju niskim frekvencijama na velike udaljenosti. No o njihovoj inteligenciji ne zna se previše jer su samotnjaci. Procjenjuje se da u zapadnom Mediteranu nema više od 3.500 jedinki. Maksimalno bi ih u cijelom Sredozemlju moglo biti oko 5.000. Ugroženi su i zaštićeni. Prije su im veliki problem bile goleme pelagičke mreže plivarice za tune i slične ribe koje se razvlače na 20-ak kilometara. One su danas zabranjene, ali se još uvijek koriste u ilegalnom ribolovu. Bilo bi lijepo kada bismo u sličnim situacijama dobili fotografije kako bismo mogli pratiti kretanje kitova. Inače na web stranicama Plavog svijeta ljudi se mogu informirati i saznati više o ovim zanimljivim životinjama i njihovim navikama', napomenuo je Holcer.

U videu dolje pogledajte snimku velikog kita koji je 2011. snimljen kod Krčkog mosta. No njegov identitet nisu potvrdili znanstvenici.