Na križevačko područje drugi je put u relativno kratkom vremenu pao meteorit, a Hrvatska meteorska mreža (HMM) pokrenula je potragu za njim – prvo za radnim stolom, rekao je hrvatski astronom Korado Korlević
Pad nebeskog tijela koje je u Zemljinu atmosferu ušlo brzinom od 13,4 kilometra u sekundi, a moglo bi biti teško više kilograma, kamere HMM-a zabilježile su u četvrtak 10. svibnja oko 23.20 sati na visini od oko 90 km iznad Žumberačkog gorja. Točno mjesto pada tek se istražuje.
'Na tome se sada radi. Imao je dosta polegnutu putanju od oko 30 stupnjeva, što znači da je područje na koje je mogao pasti veće pa ga je teže odrediti. Stoga prvo tražimo za stolom da ne bismo morali puno pretraživati po terenu', rekao je Korlević iz zvjezdarnice Višnjan i dodao: 'Trava je sada narasla pa ga nije lako naći. Zimi je puno lakše. Stigao je iz asteroidnog pojasa koji se proteže između Marsa i Jupitera, a po načinu na koji se ponašalo svjetlo, očekuje se da je dosta gust i težak, za razliku od onog koji je prije pao. Ne vjerujem da će se moći brzo pronaći, imamo nekoliko mjeseci posla.'
Koliko će novih stvari o svemiru otkriti meteorit, ne može se znati dok se ne pronađu njegovi prvi dijelovi, kaže hrvatski astronom: 'Oni nam pričaju priču o nastanku Sunčevog sustava. Obično nailazimo na tijela kakva smo već vidjeli, no ponekad otkrijemo i neka koja nam kažu stvari koje prije nismo znali. Jako je neobično to da je ponovno pao na križevačko područje (na fotografiji gore vidi se prošlogodišnja snimka meteora nad Križevcima), no imali smo u međuvremenu i nekoliko padova u more. Jedan je pao u Buškom blatu u Bosni, međutim on je bio premali pa nismo ni išli u traganje. Hrvatska meteorska mreža pokriva teritorij sve do Münchena i Italije, uključujući dio Srbije. Ovaj posljednji pad snimile su i četiri kamere u Sloveniji, a vjerojatno i Česi. Imamo kamere i u Italiji i u Srbiji, u Bačkoj Palanci. Naime, ako hoćete snimiti neki meteorit u Istri, trebaju vam i kamere u Italiji.'
Pojas asteroida je područje između Marsa i Jupitera nastanjeno mnoštvom nepravilnih tijela različitih veličina, od prašine i kamenčića do patuljastih planeta kao što je Ceres, čiji je promjer oko 950 km. Asteroidi su izgrađeni od materijala koji je preostao nakon stvaranja planeta u Sunčevom sustavu. U tom području gravitacijska uznemirenja bila su previše snažna, a sudari objekata prečesti da bi se mogao formirati neki planet. Neka od tijela iz pojasa povremeno završe u unutrašnjem dijelu Sunčevog sustava i padnu na Zemlju.
