Premda je znanost dokazala da se u središtima galaksija nalaze supermasivne crne rupe, i dalje o njima ne znamo baš puno. Najnoviji znanstveni rad objavljen u časopisu Nature opisuje supermasivne crne rupe kao 'palačinke s rupom u sredini, a ne donut, odnosno krafnu s rupom'. Ovo bi otkriće moglo preoblikovati naše shvaćanje galaksija i načina na koji one nastaju.

Do ovog su otkrića došli znanstvenici sa Sveučilišta Azurna obala na čelu s autorom rada, astronomom Romanom Petrovom. Znanstvenici su promatrali crnu rupu smještenu u središtu spiralne galaksije Messier 77, smještene na udaljenosti od 47 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.

Ova je galaksija temelj ujedinjenog modela aktivnih galaktičkih jezgara koji pretpostavlja da su naša promatranja različitih aktivnih središta zapravo rezultat promatranja iz različitih kutova - prije svega zato što su skrivene u torusu prašine i plina. Torus je geometrijski oblik koji podsjeća na donut, donosno krafnu s rupom u sredini.

Krafna ili palačinka?

Divovski oblak nastaje uslijed 'hranjenja' - procesa uslijed kojeg tvar propada u crnu rupu te samim time čini jezgru aktivnom. Promatranjem Messiera 77, znanstvenici su bili sigurni da su aktivna središta galaksija, odnosno AGN-ovi, 'velika kategorija tajnovitog fenomena s jedinstvenim mehanizmom'.

'Torus prašine i plina skriva se u sredini centralne strukture u Messieru 77, no više sliči na palačinku s rupom nego na donut... a mi zapravo gledamo tok materijala iznad palačinke - centralni izvor topline pali rubove rupe palačinke i ono što vidimo zapravo je dim', rekao je Petrov u izjavi za Independent.

Što onda znači sve to? Prema opisu izvora, ovo otkriće potvrđuje ujedinjenu teoriju koja će znanstvenicima pomoći razumjeti prirodu nastanka galaksija, crnih rupa, planeta, sunčevih sustava i možda jednog dana - samog života.