Vjerojatno se po prvi put ikad u financijskim dokumentima predanim američkoj regulatornoj agenciji SEC uz javnu ponudu dionica (initial public offering, IPO) pojavila riječ 'sexting'. Za to je odgovoran Snap, tvrtka u čijem je vlasništvu Snapchat, koji je otkrio kako aplikaciju s nestajućim fotografijama isprva nisu ozbiljno shvaćali zato što je korištena za slanje golišavih autoportreta.

Vjerojatno se malo tko od tih ljudi danas smije pet godina starom startupu koji je krenuo pod nazivom Picaboo, a koji upravo na burzi kapitala želi prikupiti tri milijarde dolara. S druge strane 26-godišnji Evan Spiegel, koji je bio jedan od pokretača aplikacije 2011. godine, napokon ima dobar argument koji može ponuditi roditeljima ukoliko su bili zabrinuti zašto je okrenuo leđa uglednom Sveučilištu Stanford i bacio se u biznis.

Plaća će mu, doduše, nakon IPO-a pasti s pola milijuna na jedan dolar godišnje, ali to su slatke brige: na kraju svake godine čekat će ga milijun dolara bonusa ako tvrtka dobro posluje. Uz to, Spiegel je vlasnik oko 22 posto Snapa. IPO će mu donijeti još tri posto.

Tvrtka od koje zazire čak i Facebook

Tvrtka sa sjedištem u Los Angelesu u pet godina uspjela je prikupiti vjernu sljedbu koju se broji u stotinama milijuna i nametnuti se kao jedan od najozbiljnijih tehnoloških igrača, od kojih zazire čak i gigant poput Facebooka. Mark Zuckerberg je pokušao kupiti Snapchat 2013. za tri milijarde dolara, ali ga je Spiegel odbio.

Većina korisnika Snapchata stara je između 18 i 34 godine. Korisnici mlađi od 25 godine provode najviše vremena u aplikaciji: otvore ju češće od 20 puta i koriste više od pola sata dnevno. Tijekom 2012. povećali su broj korisnika s tisuću na 100 tisuća. Godinu dana kasnije imali su ih milijun.

Sad su na 158 milijuna korisnika, koji stvaraju više od 2,5 milijarde snapova svaki dan. Očekuju, doduše, kako bi rast broj korisnika mogao usporiti.

Do globalne popularnosti i procjenjene vrijednosti od 20 do 25 milijardi dolara tvrtka je uspjela doći usprkos ne samo sextingu, već i poprilično zbunjujućem sučelju. Na Njujorškoj burzi njenim će se dionicama trgovati pod oznakom SNAP.

U brošuri za IPO Snap se opisuje kao tvrka koja se bavi kamerama, odnosno načinima na koje one mogu poboljšati naše živote i oblike komuniciranja. Zaslon kamere, uvjereni su, bit će početna točka za većinu proizvoda na pametnim telefonima.

Snapchat će i dalje nastaviti automatski brisati fotografije, između ostalog i zato što ih smatra oblikom komunikacije. A ne treba pamtiti sve ikad izrečeno, zar ne?

Tvrtka trenutno zapošljava 1.859 djelatnika. Planiraju taj broj povećati novim zapošljavanjem i preuzimanjima. Kao konkurente vide Apple, Facebook (Instagram i WhatsApp), Twitter, Kakao, Line, Naver i Tencent. Prozvali su Instagram zbog krađe koncepta i naziva za značajku Stories.

U 2016. su ostvarili prihod od 404 milijuna dolara te gubitak od 514 milijuna dolara. U pet godina poslovanja nisu bili profitabilni. U stvari, s 31. prosincem 2016. imaju 1,2 milijarde dolara akumuliranog manjka. Upozoravaju kako i u budućnosti očekuju operativne gubitke te kako možda nikad neće zarađivati.

Jučer aplikacija, danas naočale, sutra... Medicina?

Predsjednik odbora Snapa je Michael Lynton, jedan od prvih ulagača u Snap i glavni direktor Sony Entertainmenta. Tu će poziciju napustiti kako bi se potpuno posvetio Snapu. Većina korisnika ima iPhone, što znači kako će im fokus biti više na razvoju za iOS, manje za Android. Ipak, Google neće ostati kratkih rukava: Snapchat će mu za servise u računalnom oblaku tijekom idućih pet godina platiti dvije milijarde dolara.

Spectacles, naočale s kamerom koje su pustili u prodaju u rujnu prošle godine za 130 godine, bile su božićni hit. No, Snap od njih ne zarađuje - praktično sve prihode ostvaruje od oglašavanja. I pritom nemaju dugoročne ugovore s većinom oglašivača. Ne znaju hoće li ljudi Spectacles i dalje kupovati, ali razmišljaju o razvoju medicinskih uređaja.

Neutralnost neta smatraju ključnim za uspješno poslovanja, što i ne čudi: slanje fotografija i videa traži veliku propusnost. Politika administracije predsjednika Donalda Trumpa im, čini se, u tome neće pomoći.

Izlazak Velike Britanije iz Europske unije mogao bi im biti problem jer su planirali tamo postaviti bazu za poslovanje na Starom kontinentu.

Pokrenuli su dobrotvornu fondaciju Snap, u kojoj će završiti do 13 milijuna dionica Snapa tijekom idućih 15 do 20 godina. Fondacija će pružati podršku umjetnosti, obrazovanju i mladima.