Da bi se nekoga identificiralo prema otisku prsta, potrebno je odabrati 12 referentnih točaka. Za identifikaciju pomoću mobilnog uređaja dovoljne su samo četiri
Mobilni telefoni toliko su postali dio naših života da ih gotovo ne ispuštamo iz ruku. No to možda i nije baš najbolja navika.
Ti moderni uređaji bilježe velike količine podataka, čega sam korisnik zapravo i nije svjestan. U pravim rukama, ti podaci mogu otkriti sve o svakome od nas.
Znanstvenici s američkog MIT-a, Yves-Alexandre de Montjoye i César Hidalgo, otkrili su kako podaci o lokaciji koje mobilni uređaji bilježe i šalju u mobilnoj mreži mogu biti bolji identifikator korisnika od njegovog otiska prsta.
Gomile naizgled 'anonimnih' podataka
Kako bi više saznali o podacima koji se kriju u gomili podataka koju mobilni telefoni bilježe i odašilju, znanstvenici su analizirali podatke sa 1,5 milijuna mobilnih telefona iz jedne europske zemlje. Svaki put, tijekom perioda od godinu dana, kada je osoba uspostavila poziv ili poslala SMS poruku, zabilježen je položaj tog mobilnog telefona.
Svakom mobilnom telefonu dodijelili su jedinstveni identifikacijski broj, kako bi mogli pratiti kretanje korisnika dok su svi drugi podaci bili anonimni.
Znanstvenici su analizom tih podataka otkrili kako se ljudi najčešće kreću u istim i za njih karakterističnim smjerovima. Zahvaljujući tome, znanstvenici su uspjeli identificirati 95 posto korisnika koristeći samo četiri nasumično odabrane referentne točke.
Moć navike otkriva sve
Umnogome su im identifikaciju olakšale ljudske navike. Korisnici su većinu vremena provodili na svega nekoliko mjesta - u vlastitome domu ili na poslu. Odabirom jednog od tih mjesta kao referentne točke znanstvenici su si olakšali identifikaciju.
'Četiri je veoma malen broj, ali izvrsno pokazuje koliko se može saznati iz podataka s mobilnog telefona', pojašnjava De Montjoye.
Za usporedbu, kako bi se sa sigurnošću identificirao nečiji otisak prsta, potrebno je uzeti i usporediti barem 12 referentnih točaka.
Međutim, iako se podaci šalju 'anonimno', bez izravnih identifikacijskih podataka poput imena, adrese ili broja telefona, korištenjem javnih baza podataka i podataka s mobilnog uređaja, moguće je uspješno identificirati svaku osobu. Pogotovo ako osoba stalno koristi iste trgovine ili putuje istim putem.
'Informacije o stanju u prometu također su temeljene na podacima s mobilnih uređaja', ističe De Montjoye za Tech News Daily.
Primjerice, nedavno predstavljena opcija Google Traffic za Zagreb temelji svoje informacije o stanju u prometu upravo na podacima koje dobiva s pametnih telefona iz zagrebačkih automobila.
'Iz znanstvene perspektive, takvi podaci su nam omogućili nevjerojatna otkrića. Naprimjer, možemo ih koristiti kako bismo razumjeli ljudsko ponašanje', smatra De Montjoye.
Krhka anonimnost
Borci za privatnost ne gledaju blagonaklono na činjenicu da se i iz 'anonimnih' podataka može točno saznati tko koristi koji mobilni uređaj.
'Čini se kako je veoma teško učiniti neke podatke stvarno anonimnima', ističe De Montjoye i dodaje kako ga ne bi iznenadilo da se isti rezultati ponove i s podacima o surfanju internetom.
'Šanse da dvoje ljudi imaju istu putanju - surfanja ili hodanja - gotovo su ravne nuli', smatra Hidalgo.
Iako bi ovo istraživanje moglo pokrenuti lavinu optužbi zbog narušene privatnosti, znanstvenici koji su ga proveli nadaju se da će zapravo pomoći jačanju privatnosti.
'I Cesar i ja vjerujemo kako naši zaključci mogu pomoći u raspravama o privatnosti kako bi se došlo do zajedničke odluke kako sačuvati privatnost korisnika i ujedno dati dovoljno informacija tvrtkama kako bi mogle pružiti personaliziranu uslugu tim istim korisnicima', zaključuje de Montjoye.
On smatra kako bi se podaci mogli prosljeđivati takozvanim 'čuvarima privatnosti' koji bi analizirali podatke i rezultate analize, a ne same podatke, davali tvrtkama koje te analize trebaju. Na taj bi se način, smatra De Montjoye, spriječilo da se 'anonimni' podaci šalju bilo kome i smanjila mogućnost identifikacije pojedinog korisnika.
