Dvije studije objavljene u časopisu Science nude dokaze kako ne samo da dezinformacije na društvenim mrežama mijenjaju mišljenje, već i da je mala skupina predanih 'superdjelitelja' odgovorna za veliku većinu 'lažnih vijesti' u promatranom razdoblju.

Istraživanja su zasebno proveli znanstvenici s MIT-ja, Sveučilišta Ben-Gurion, Cambridgea i Northeasterna.

U studiji MIT-ja istraživači ističu kako se dezinformacije često okrivljuju za oklijevanje oko cjepiva u 2020. godini i kasnije, ali da je taj fenomen i dalje slabo dokumentiran.

Nisu samo lažne vijesti opasne

I to je razumljivo: ne samo da su podaci iz svijeta društvenih medija golemi i složeni, već su uključene tvrtke suzdržane od sudjelovanja u studijama koje bi ih mogle opisati kao primarni vektor za dezinformacije i druge oblike rata podacima.

Studija prvo pokazuje kako izloženost dezinformacijama o cjepivima (2021. i 2022., kada su istraživači prikupili svoje podatke) - osobito svemu što tvrdi da ima negativan učinak na zdravlje - doista smanjuje namjeru ljudi da se cijepe.

A namjera, pokazale su prethodne studije, korelira sa stvarnim cijepljenjem.

Drugo, studija je pokazala kako su članci koje su moderatori u to vrijeme označili kao dezinformacije imali veći učinak na oklijevanje s cjepivom od neoznačenog sadržaja.

Drugim riječima, označavanje je imalo učinka. No, količina neoznačenih dezinformacija bila znatno, znatno veća od označenih stvari, pa je njihov ukupni utjecaj vjerojatno bio mnogo veći.

Ova vrsta dezinformacija, pojasnili su istraživači, više je posljedica djelovanja velikih novinskih kuća koje objavljuju pogrešne informacije koje krivo karakteriziraju rizike ili studije.

Te dezinformacije također imaju poguban učinak, ne samo nevjerojatno lažne objave. Stoga je suzbijanje očito lažnih objava nužno, ali ne i dovoljno jer je tek kap u moru.

Mala skupina s velikim utjecajem

U drugoj studiji grupa s više sveučilišta došla je do prilično šokantnog zaključka kako je 2.107 registriranih glasača u SAD-u zaslužno za širenje 80 posto 'lažnih vijesti' tijekom izbora 2020. godine.

Istraživači su promatrali aktivnosti 664.391 birača koji su se podudarali s aktivnim korisnicima društvene mreže X (tada Twittera) i pronašli podskup njih koji su bili masovno natprosječno zastupljeni u smislu širenja lažnih i pogrešnih informacija.

Tih 2.107 korisnika imalo je (uz pomoć algoritma) enormno ogroman mrežni učinak u promicanju i dijeljenju poveznica na lažne vijesti s političkim sadržajima.

Podaci pokazuju kako je jedan od 20 američkih glasača pratio nekog od ovih superdjelitelja, što je daleko iznad dosega prosječnih korisnika.

Na bilo koji dan oko sedam posto svih političkih vijesti povezivalo se s lažnim stranicama s vijestima, ali 80 posto tih poveznica dolazi od tih nekoliko pojedinaca. Ljudi su također bili mnogo skloniji interakciji s njihovim objavama.

To nisu bile državne tvornice ili bot farme, već sadržaj generiran ručnim i upornim retvitanjem. Usporedili su superdijelitelje s dva druga skupa korisnika: nasumičnim uzorkom i najvećim djeliteljima političkih vijesti koje nisu lažne.

Tako su otkrili demografske skupine najsklonije dijeljenju lažnih vijesti: starije osobe, žene, bjelkinje, najčešće sklone Republikanskoj stranci, piše Tech Crunch.