Živimo u najizazovnijem vremenu u posljednjih 150 tisuća godina i cupkamo na mjestu. Imamo li pravo čekati da se budućnost dogodi? Nekoliko je ključnih tehnologija koje će obilježiti 21. stoljeće, no jesmo li mi kao pojedinci i zajednica spremni za nove izazove, imamo li nove alate i motivaciju za preći u svijet stalnog učenja i usavršavanja?

Odgovore na ta pitanja pokušao je dati Korado Korlević, znanstvenik i najpoznatiji hrvatski astronom, u predavanju Transhuman agenda: posljednje stoljeće homo sapiensa, održanom tijekom konferencije Bug Future Show 2019 u kinu Europa u Zagrebu.

'Postoji više mogućih budućnosti', rekao je Korlević, 'Ne možemo reći koja će se točno dogoditi, ali možemo ustanoviti koje su vjerojatne. Na taj proces i njegove ishode u velikoj mjeri utječu i mijenjaju ih novi izumi i tehnologije.'

Besmrtnost ili ustaše i partizani

Iznoseći više primjera Korlević je istaknuo kako su tehnologije koje će dovesti do kraja čovječanstva kakvo poznajemo već prisutne, a neke od njih mogle bi se naći u komercijalnoj uporabi već za pet do deset godina.

Tako već sad možemo dobiti potomstvo od dva sisavca istog spola, na miševima smo otkrili kako obrnuti proces starenja, napravili smo funkcionalnu umjetnu maternicu, omogućeno je trajno povezivanje ljudskih živaca s umjetnim materijalima poput žice, tehnologije modificiranja gena poput CRISPR-a napreduju velikim koracima naprijed i već su primjenjene na ljudima...

Čak će i besmrtnost biti dostupna ljudima koji su danas mlađi od 40 godina, prognozirao je Korlević, ali o tome nećete puno znati ako se zabavljate pričama o ustašama i partizanima ili koje će zrakoplove Hrvatska kupiti.

'Shvatili smo kako je genom tek komad informacije velik oko tri gigabajta kojim je moguće manipulirati. Pitanje je trenutka kad će netko odlučiti da njegovo dijete neće biti homo sapiens već homo superior ili barem homo simbiot. Od toga nas ne dijeli više od petnaestak godina', uvjeren je Korlević.

Okrenite leđa prodaji snova

Promjena je neminovna i zato što nas čeka kolaps civilizacije kakvu poznajemo, bilo zbog vanjskih utjecaja (poput primjerice udara asteroida) ili problema s kojima se suočavamo na Zemlji.

Korlević smatra kako ljudska civilizacija u sadašnjem obliku ne može opstati jer je izuzetno nestabilna i počiva na doživljajnoj ekonomiji (prodaji snova, kako se slikovito izrazio), što ne može funkcionirati na dulje staze. Izlaz je, prema njegovom mišljenju, cijepanje na više manjih civilizacija.

Treba razmišljati o budućnosti u kojoj će doći do kolapsa civilizacije i kako se zaštititi od njegovih posljedica te kakvu društvo graditi uz ogromne promjene i mogućnosti koje razvoj tehnologije donosi.

Pritom, poručio je Korlević, treba krenuti od sebe. Razmislite i odlučite gdje je vaše mjesto, u što se sve želite uključiti i u kojoj mjeri.

'Promjena je naš posao. Ne čekajte da ju netko drugi napravi. Svi imamo misiju: napraviti svijet boljim mjestom. Ostanemo li u svijetu snova čeka nas sudbina Zapadnog Rimskog Carstva', zaključio je Korlević.