'Danas znanost možemo cijeniti više nego ikad i nadamo se da ćemo povećati proračune državnih programa kako bi što više znanstvenika moglo uraditi još sjajnog posla', rekao je pokretač Zlatne guske Jim Cooper. Ovaj demokratski kongresnik iz Tennesseeja tu je nagradu zamislio kao odgovor političarima koji financiranje osnovnih istraživanja doživljavaju kao rasipanje novca.

Ove godine nagrada je pripala trima znanstvenim timovima koji su se posvetili istraživanju novog koronavirusa i načina na koji bi se moglo spriječiti njegovo širenje. Ovo su priče o pobjednicima.

Krotitelji 'spike' proteina

Kizzmekia Corbett i Barney Graham te Emmie de Wit i Vincent Munster nekoliko su godina razvijali eksperimentalna cjepiva protiv koronavirusa, uključujući SARS i MERS. To im je olakšalo potragu za cjepivom koje cilja SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19.

Koristeći postojeće platforme cjepiva i prethodna istraživanja o strukturi MERS-CoV, Corbett i Graham proučili su 'spike' proteine novog koronavirusa. Pretklinička istraživanja pogurala je prethodna validacija relevantnih životinjskih modela koju su odradili de Wit i Munster.

Zahvaljujući suradnji ovih četvero znanstvenika nekoliko kandidata za cjepivo trenutno je u trećoj fazi kliničkih ispitivanja radi učinkovitosti u prevenciji Covida-19.

Ljamina antitijela križali s ljudskima

Jason McLellan, strukturni virolog sa Sveučilišta Texas u Austinu, i Daniel Wrapp, doktorand u McLellanovom laboratoriju povezali su posebna antitijela koja proizvode ljame s ljudskim antitijelima. Tako su pomogli stvaranju novih antitijela koja se mogu vezati za spike protein na koronavirusu i spriječiti ga da zarazi ljudske stanice.

Devedesetih su znanstvenici otkrili da kamelide, obitelj životinja koja uključuje ljame, alpake i deve, proizvode posebnu vrstu antitijela - nanotijela. To je otkriće pomoglo istraživačima da pronađu načine za upotrebu nanotijela u razvoju perspektivnih terapija za liječenje različitih bolesti kod ljudi. Jedan od načina na koji antitijelo može poremetiti koronavirus jest vezivanje za ključna područja na 'spike' proteinu.

Budući da su manja, nanotijela koja proizvode kamelide mogu se pričvrstiti na mjestima do kojih veća antitijela nemaju pristup. Ta se nanotijela mogu povezati i s ljudskim antitijelima kako bi se povećala učinkovitost ljudskog imunološkog odgovora.

McLellanov tim razvio je antitijelo koje se čvrsto veže na ključno područje 'spike' proteina, učinkovito blokirajući njegov pokušaj zaražavanja ljudskih stanica. Dakle, istraživanje koronavirusa, prethodno provedeno na ljamama, pomoglo je u razvoju terapija antitijelima koje se trenutno istražuju kao potencijalni tretmani za oboljele od Covida-19.

Stvoritelji antitijela na ciljne viruse

James Crowe i njegov tim iz Vanderbiltovog centra za cjepiva desetljećima su proučavali složenosti ljudskog imunološkog sustava. Njihov laboratorij stvorio je antitijela na ciljne viruse koji uključuju dengu, ebolu, HIV, gripu, norovirus, respiratorni sincicijski virus (RSV), rotavirus, virus Zika i sada SARS-CoV-2.

Od uzoraka krvi pacijenata iz kineskog Wuhana, Crowe i njegov tim stvorili su tisuće monoklonskih antitijela. Nakon što su odabrali one najperspektivnije i brzo ih testirali, farmaceutskim su tvrtkama poslali vodeće kandidate za testove i tretmane na antitijela. Te sekvence antitijela dovele su do potencijalnih tretmana koji se sada ispituju u pet kliničkih ispitivanja treće faze.