Naša je znanost ispodprosječno produktivna, no izgovor za to ne može biti nedostatak financija jer neke tranzicijske zemlje po znanstveniku izdvajaju još manje, a imaju bolje rezultate od nas, poručio je pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Saša Zelenika odgovarajući na kritike koje je rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš u utorak na presici uputio resornom ministarstvu
Rektor je, naime, u svojem obraćanju novinarima rekao kako želi zahvaliti istraživačima koji u izrazito teškim financijskim okolnostima postižu relevantne svjetske rezultate i pomažu da se Sveučilište nalazi tamo gdje se nalazi (prema Šangajskoj listi, između 400. i 500. mjesta - op. a.).
'Kada se pogleda znanstvena produkcija iz tehnike na zadnjoj promociji doktora, vidi se da bi se ona mogla usporediti s produkcijom onih za koje ministar Željko Jovanović smatra da su vrhunski svjetski znanstvenici', rekao je Bjeliš.
U svojem odgovoru rektoru Zelenika je upozorio da ne postoje 'Jovanovićevi' kriteriji, već da oni moraju biti svjetski i moraju vrijediti jednako u SAD-u, u EU-u, u Hrvatskoj, kao i u Mandžuriji.
'Svi relevantni pokazatelji ukazuju na to da je naša znanost ispodprosječno produktivna i što se tiče broja radova, i njihove citiranosti, i odjeka, i kvalitete', rekao je pomoćnik ministra i dodao: 'Istina je da su ti pokazatelji usko vezani i uz dostupna sredstva, ali i da neke tranzicijske zemlje, koje i u odnosu na BDP i u apsolutnim iznosima po istraživaču izdvajaju manje od nas, postižu bolje rezultate.'
Zelenika: Donesite i implementirajte svoju strategiju!
Rektor je u svojem izlaganju također izrazio nezadovoljstvo najavljenim zakonskim promjenama i radom Zaklade za znanost te upozorio na ozbiljnost situacije u istraživačkom sektoru, pa i u cijelom visoko obrazovnom istraživačkom sektoru.
'Mi smo svoje stavove jasno iznijeli prije ljeta; rekli smo da promjene zakona o Zakladi za znanost nisu dobre jer će dovesti do zastoja u istraživačkom sektoru, a za promjene glavnog Zakona o istraživačkoj djelatnosti dali smo primjedbe još u svibnju. Ne bih rekao da su one uzete u obzir; naprotiv, mislim da su u velikoj mjeri zanemarene. Jednako tako smo upozoravali da nije dobro raditi supstancijalne promjene kroz legislativu prije nego što smo u cijelom sustavu došli do nekih strateških smjernica za njegov razvoj. Ovdje se radi o obrnutom redoslijedu aktivnosti. Tako da mi i dalje imamo kritički odnos prema promjenama zakona, barem bitnim. Ovi stavovi su dokumentirani na Senatu i jednoglasno su doneseni. Ne bi bilo dobro da se sumnja vjerodostojnost Senata; to je moja poruka onima koji to u zadnje vrijeme rade', rekao je Bjeliš.
Zelenika pak tvrdi da je primjedbama Senata Sveučilišta u Zagrebu kao najveće i najznačajnije hrvatske visokoškolske i znanstvene ustanove posvećena posebna pažnja te da su one nedvojbeno ugrađene u inačice zakona koje su već usvojene ili su u saborskoj proceduri.
'Naravno, to je učinjeno na način da se nađe kompromis s često suprotstavljenim stavovima ostalih dionika sustava - drugih sveučilišta, znanstvenih instituta, sindikata, HAZU-a, mladih znanstvenika i novaka, nacionalnih vijeća, poslodavaca, pojedinih fakulteta i pojedinih znanstvenika…
Čudno je, međutim, da strategiju kao razlog za nedjelovanje najčešće navodi institucija koja već više od desetljeća nije uspjela donijeti svoju integralnu strategiju razvoja, dok onu koju je formulirala prije više od 10 godina (ISKORAK 2001) nije nikada u potpunosti implementirala', poručio je Zelenika i istaknuo da je znakovito je da pojedini članovi Senata često na formalnim i neformalnim sastancima izražavaju stavove upravo oprečne službenim stavovima toga tijela.
Zelenika: Nije istina da će se po znanstveniku izdvajati samo 5.000 kuna
Bjeliš je također upozorio da Sveučilište sada čeka konačan prestanak financijskog praćenja projekata koji su trajali dvostruko dulje nego što su trebali jer za nove nije bilo sredstava ni natječaja.
'U posljednjih nekoliko postava ministarstva, to se nije riješilo. Sada imamo situaciju da ćemo doći u veliki vakuum. Promjena zakona o Zakladi dovest će do toga da ćemo krajem ove godine i dobar dio sljedeće biti u krajnje nezahvalnoj situaciji što se tiče istraživačke produkcije. Mnoge je na sveučilištima, pa i na institutima prilično konsternirala najava da će se za sustav praćenja istraživačkog rada, za potrebe u laboratorijskoj opremi i literaturi, putovanja i slično omogućiti sredstva od oko 5.000 kuna prosječno po istraživaču po godini. To je slika politike koja je dovela do ovog stanja u kojem se sustavno već nekoliko godina reduciraju sredstva za istraživačku djelatnost i isto tako sustavno kritički, a ja mislim i bez nekih argumenata ocjenjuje da je taj sustav loš, neproduktivan te da nije ni zaslužio financiranje', rekao je rektor.
Zelenika je na ove kritike uzvratio protupitanjem: 'Tvrdnja je, dakle, da situaciju u kojoj su projekti trebali završiti prije tri godine treba promijeniti, ali tako da se ne mijenja - ništa?!?!'
Podsjetio je da su ocjenu stanja našega sustava dali mnogi relevantni postupci međunarodnog vrednovanja koji konstantno ukazuju na iste probleme.
'A po tom se pitanju na najvećoj i najznačajnijoj hrvatskoj visokoškolskoj i znanstvenoj instituciji, za koju se opravdano očekuje da bude predvodnik definiranja i provođenja nužnih promjena, nažalost, po našemu mišljenju, nedovoljno radi - radi se toliko malo da je zadnji panel međunarodnih evaluatora 2011. jedva došao na Sveučilište u Zagrebu jer su procijenili da od prethodne evaluacije ništa značajnije nije učinjeno. Na kraju su opet evidentirani isti problemi (Evaluacija Sveučilišta u Zagrebu 2011). I opet u vezi s tim od tada nije puno učinjeno', kaže Zelenika.
Ministrov pomoćnik smatra da je tvrdnja da će se po znanstveniku prosječno godišnje osigurati 5.000 kuna čista manipulacija i demagogija.
'Iako će kroz taj instrument uprava Sveučilišta u Zagrebu dobiti gotovo 15.000.000 kuna (ostalim institucijama u sustavu u RH će ići još oko 17.000.000 kuna) kako bi namjenski poticala znanstvenu djelatnost, to im, izgleda, stvara problem jer će se opet morati suočiti s niskom razinom upravljivosti svoje fragmentirane institucije, pa tako i s problemom racionalne raspodjele tih sredstava. Usto, kroz Hrvatsku zakladu za znanost znanstvenicima će sljedeće godine biti na raspolaganju 75.000.000 kuna, za tehnološke projekte više od 12.000.000, za znanstvene novake više od 300.000.000, kroz UKF više od 13.000.000, za domaće časopise gotovo 10.000.000, za inozemne časopise 29.000.000, za znanstvene skupove 4.000.000, za znanstvene knjige i udžbenike 11.000.000, za znanstvene i znanstveno stručne udruge oko 2.000.000, kroz SIIF oko 21.500.000, za znanstvene centre izvrsnosti oko 2.500.000, kroz članarinu za FP7 projekte 30.000.000, za EUREKU 4.500.000, za članstvo u međunarodnim udrugama 7.500.000 (po prvi puta će tu Hrvatska uči u pridruženo članstvo CERN-a), za međunarodnu suradnju još 7.750.000, za Biocentar Zagreb gotovo 50.000.000. Svemu tome valja dodati i milijunska kapitalna ulaganja u infrastrukturu - samo za Sveučilište u Zagrebu predviđeno je više od 11.000.000 kuna, a tu smo i u pregovorima s Europskom investicijskom bankom za ulaganja u hrvatske visokoškolske objekte reda veličine 100.000.000 eura) te uz više milijardi kuna za plaće djelatnika u sustavu. Vakuuma, dakle, neće nikako biti, osim u prostoru za neodgovornost i manipulaciju!' poručio je Zelenika.
