'Čini se da se publika rukovodi izgledom kao referencom pri odabiru i ocjenjivanju znanstvenih informacija', rekao je Will Skylark s katedre za psihologiju na tom britanskom sveučilištu.

'Ne znamo još u kojoj mjeri taj čimbenik utječe na širenje i prihvaćanje znanstvenih koncepata u javnosti, no s brzim razvojem vizualnih medija to bi moglo imati sve više utjecaja', rekao je Skylark, voditelj studije predstavljene u časopisu PNAS (Proceeding of the National Academy of Sciences of the Unites States of America).

Autori su proveli šest odvojenih studija kako bi odredili na koji način tjelesni izgled znanstvenika utječe na percepciju njihovih radova u javnosti.

Ispitali su 3700 osoba u dobi od 18 do 81 godine u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji.

Lica znanstvenika odabrali su nasumce s raznih ustanova i iz različitih disciplina, od fizike do genetike.

Ispitivači su zamolili sudionike ankete da ocjene privlačnost tih različitih lica. Također su ih zamolili da ocijene je li riječ o osobama kojima se može vjerovati na području kojima se bave.

Usporedbom podataka prikupljenih iz različitih skupina, autori su ocijenili da je javnost zainteresiranija čuti više informacija od fizički privlačnih znanstvenika.

Ispitivači su uočili općenito da su nešto manji interes budile žene znanstvenice, ali nisu uočili nikakvih razlika na osnovi rase. 

No kada su ispitanici trebali odgovoriti na pitanje o važnosti znanstvenih ispitivanja, većina je odabrala radove fizički 'običnih' znanstvenika.  

'Znamo na temelju studija da se uspjeh u politici može predvidjeti na temelju fizičkog izgleda i da na javnost fizički izgled može utjecati više nego sadržaj izlaganja i željeli smo doznati vrijedi li to i za znanstvenike', napisali su autori studije.

'Naši rezultati pokazuju da je znanost društvena aktivnost koja također ovisi o izgledu lica na način da može umanjiti stajališta javnosti i vlade prema važnim znanstvenim pitanjima kao što su klimatske promjene i biotehnologija', zaključili su.