Robotizirana sonda je u 1,45 po našem vremenu uključila svoj raketni motor na 14 minuta, usporila i postigla idealnu brzinu na kojoj ju je zarobila Merkurova gravitacija.

Merkur je najbliži planeti Suncu i osmi po veličini u Sunčevom sustavu. Ima ekscentričnu orbitu prosječnog polumjera od 57.909.100 kilometara. Zemlja je oko dva puta udaljenija od Sunca. Nešto je manji od Jupiterova mjeseca Ganimeda i Saturnova Titana - polumjer mu je 4.880 km, međutim, ima dvostruko veću masu od njih.

Budući da je tako blizu Suncu, vrlo je vruć – na njegovoj bi se površini na nekim mjestima olovo otopilo – pa ga je teško istraživati. Messenger je stoga opremljen keramičkim štitom koji ga štiti od izravnih zraka Sunca. Čak i njegovi instrumenti koji su okrenuti prema površini planeta posebno su konstruirani da podnesu visoke temperature koje stižu s Merkura.

'Ulazak u orbitu bio je najbliži mogući savršenstvu', rekao je glavni inženjer misije Eric Finnegan. 'Svi su bili uzbuđeni. Sada nas čeka jako puno posla, no ipak smo stigli na odredište.'

Messenger se trenutačno nalazi na oko 46 milijuna kilometara od Sunca te na 155 milijuna kilometara od Zemlje. Oko Merkura će obići jednom u 12 sati.

Glavni istraživač misije Sean Solomon s Carnegie Institutiona u Washingtonu kaže kako se stručnjaci nadaju da će već u nekoliko narednih mjeseci ostvariti neka značajna otkrića.

'Rad na misiji započeli smo još prije 15 godina... Malo je reći da smo uzbuđeni zbog onoga što nas očekuje... Prikupljat ćemo podatke o površini, unutrašnjosti, atmosferi i magnetosferi, međutim, nećemo odgovoriti na sva pitanja. Ostat će još dovoljno posla za misije koje slijede (japansku i europsku)', rekao je Slomon.

Messenger je lansiran 3. kolovoza 2004. Da bi se Merkuru mogao približiti odgovarajućom brzinom, morao je izvesti šest prolaza pored planeta – jedan pored Zemlje, dva pored Venere i tri pored Merkura. Oko Merkura kruži na vrlo izduženoj putanji. Opremljen je sa sedam instrumenata koji će prikupljati podatke kada se najviše približi planetu – na oko 200 kilometara, a na Zemlju ih slati kada se najviše udalji od njega – na oko 15.000 kilometara. Merkur se obično doživljava kao prilično dosadno, spaljeno mjesto slično Mjesecu, međutim, znanstvenici tvrde da je to zanimljiv planet ekstrema. Iako bi na nekim njegovim dijelovima temperatura mogla prelaziti 600 stupnjeva Celzijevih, pretpostavlja se da u vječnoj sjeni nekih kratera na polovima ima zaleđene vode. Toliko je neobično težak da znanstvenici nagađaju kako je dvije trećine njegove mase izgrađeno od željeza i drugih metala. Za razliku od Venere i Marsa, ima magnetsko polje. U orbiti oko Merkura ostat će najmanje godinu dana.

Prije Messengera Merkur je posjetila još samo sonda Mariner 10 1975. godine.

U rimskoj mitologiji Merkur je bio bog trgovine, putovanja i lopovluka, a u grčkoj mu je pandan bio Hermes, glasnik bogova. To je ime najvjerojatnije dobio jer se nebom kreće jako brzo. Grčki filozof Heraklit bio je uvjeren da se Merkur, baš kao i Venera, okreće oko Sunca, a ne Zemlje.