Pismo je prošli tjedan potpisalo oko 455 ljudi među kojima 52 doktora znanosti; 41 magistar i 12 magistara znanosti; 67 diplomiranih inženjera prirodnih znanosti, strojarstva, elektrotehnike, pravnika, politologa, filozofa i ekonomista; 118 studenata te 33 nastavnika i učitelja.

U njemu se ističe da bi se na temelju emisija kao što je 'Na rubu znanosti', ali i neke druge poput 'Alternative', moglo zaključiti da HRT promovira i smatra istinitim sljedeće ozbiljne zablude:

- cijepljenje uzrokuje autizam,
- ne postoje dokazi o izravnoj korisnosti cijepljenja po zdravlje ljudi,
- direktno gledanje u Sunce liječi i omogućuje život bez hrane,
- tragovi aviona na nebu su konspirativno zaprašivanje koje utječe na um i zdravlje ljudi,
- bioenergija liječi,
- parapsihologija je znanost,
- molitvom se može izliječiti AIDS,
- 'Elita' koja želi oblikovati svijet u skladu sa svojim ciljevima koristi obrazovanje i znanost u svrhu masovne hipnoze i dezinformiranja čovječanstva.

Ova inicijativa DPZKM-a nije prvi zahtjev da HTV 'Na rubu znanosti' izmjesti u neki drugi program poput zabavnog ili alternativnog, da profesionalnije i odgovornije uređuje emisije sa znanstvenim sadržajem te da osigura da se u njima uvijek i prije svega čuje glas ozbiljnih stručnjaka jer znanstveno obrazovanje i kritičko razmišljanje nedvojbeno imaju neprocjenjiv značaj u svakom društvu koje jest ili želi postati napredno i razvijeno.

Sličnu peticiju, u kojoj je istaknuto razočaranje znanstvenika činjenicom da 'Na rubu znanosti' na nekritički način predstavlja sadržaje koji su do te mjere besmisleni da bi ih i osnovnoškolci jasno mogli prepoznati kao takve kada ne bi bili prezentirani na manipulativan način, 2010. je potpisalo 300-tinjak znanstvenika. Reakcija s Prisavlja tada je potpuno izostala.

Ovaj put s HRT-a su se, nakon višekratnih upita, ipak odlučili odgovoriti na prigovore. Urednica znanstvenog programa HTV-a Marija Sirišćević je u izjavi za tportal poručila kako emisija 'Na rubu znanosti' neće biti premještena u neki drugi program. Pitanja i odgovore prenosimo u cijelosti.

Na tportalu smo u više navrata pisali o otvorenom pismu Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja kojom se traži prebacivanje emisije 'Na rubu znanosti' u neki drugi program, s obzirom da je više stotina znanstvenika potpisalo otvoreno pismo koje iznosi dokaze da nije riječ o ozbiljnoj znanstvenoj emisiji. Zanima nas vaše stajalište o ovom pismu, odnosno stav Znanstvenog programa HTV-a?

„Ne razmišljamo o tome da se emisija 'Na rubu znanosti' prebaci u neki drugi program. U našem programu se proizvodi i emitira već 11 godina. Naslov je određuje od početka: bavi se temama koje su izvan interesa velikih istraživanja, a u velikom broju slučajeva riječ je o temama kojima su istraživači (od kojih su mnogi znanstvenici) posvetili cijeli svoj život. Urednik i voditelj Krešimir Mišak ne govori o svojim temama kao o neupitnoj istini, nego daje prostor ljudima drugačijeg mišljenja i iskustva da iznesu svoje spoznaje. Te teme postoje i bez emisije, ona samo govori o njima.

Osim toga mnogi potpisnici peticije podrške emisiji Na rubu znanosti su također znanstvenici. To govori o tome da je tržište ideja živo i da ne postoje konsenzusi koje bi emisija mogla prekršiti, već se treba informirati iz više izvora. Jedan od njih je i emisija 'Na rubu znanosti' koja čak ne ide u prime-timeu već oko ponoći.“

Kojim se kriterijima Znanstveni program rukovodi u definiranju znanstvene fundiranosti svojih emisija i imate li možda u tom smislu i neke uzore u drugim europskim javnim medijima?

„Osnovna zadaća Znanstvenog programa je informirati javnost o radu i dostignućima naših ( i koliko je to moguće inozemnih) znanstvenika. Povod nam može biti završetak nekog istraživanja, objava rada naših znanstvenika u nekom važnom znanstvenom časopisu, izlazak znanstvene knjige, znanstveni simpoziji, gostovanje nekog svjetskog znanstvenika i sl. Trudimo se složene i specifične znanstvene teme ispričati riječju i slikom na što prihvatljiviji način općoj populaciji.

Ne mogu govoriti o nekom konkretnom programu ili emisiji koja bi nam bila uzor. Fascinirani smo BBC-jevim znanstveno-popularnim serijama kao i cijeli svijet. Naši znanstvenici danas sudjeluju u važnim svjetskim projektima, neki od njih su i sami već institucije, pa i mi radimo na emisijama i serijama koje možemo ponuditi i drugim televizijama.“