No u takvim se trenucima trebamo prisjetiti da je Zemlja, sa svim svojim ekstremima, ipak izuzetno rijetko gostoljubivo mjesto.

Najbolje to ilustriraju snimke i podaci koje su na planetima i mjesecima Sunčeva sustava posljednjih godina i desetljeća prikupile brojne svemirske letjelice te astronomski instrumenti i teleskopi.

Sonda Cassini-Huygens nedavno je završila 80. prolazak kraj Saturnova mjeseca Titana i na njemu zabilježila početak ljeta koje je pokrenulo oluje, a suhim područjima donijelo kiše metana. Godine 2006. letjelica je snimila neobičan plavičast sjaj koji u Saturnovoj atmosferi stvaraju energetske čestice, a 2005. fascinantne ledene vulkane na Saturnovu mjesecu Enkeladu.

Venus Express 2008. snimio je guste oblake sumporne kiseline na Veneri, koje vjetrovi velikim brzinama raznose cijelim planetom što se kuha na oko 460° Celzijeva.

Messenger je u ožujku 2011. ušao u orbitu Merkura i počeo istraživati njegove ekstremne temperature koje se kreću od −183° do 427° Celzijeva.

Galileo je do 2003. čak 34 puta obišao Jupiter i istražio njegove silovite grmljavinske oluje od kojih neke traju stoljećima.

Na Marsu su uobičajene pješčane oluje, a cikloni su rijetki. No teleskop Hubble je 1999. snimio jedan vrtlog širine 1.770 kilometara s okom promjera od oko 320 kilometara.

Voyager 2 je još 1986. prošao pored Urana i snimio njegove moćne vjetrove koji bjesne godinama i dostižu brzine od oko 900 km na sat. Njegova prosječna temperatura kreće se oko -220° C.

Svemirski teleskop Hubble od 1996. do 2002. zabilježio je da južna polutka Neptuna postaje svjetlija što bi moglo značiti da ulazi u proljeće koje će ondje potrajati sljedećih 20-ak godina. Na ovom planetu koji je podjednako hladan kao Uran, oluje su još silovitije i dostižu brzine od oko 1.500 km na sat. Neptun inače danas slavi svoj 'prvi rođendan'. Naime, otkriven je 24. rujna 1846, odnosno prije 164,79 zemaljskih godina, upravo koliko traje jedna njegova godina.

O Plutonu, budući da se nalazi jako daleko od Zemlje, ne znamo mnogo. No poznato je to da je njegova os nagnuta pod kutom od 120 stupnjeva pa stručnjaci pretpostavljaju da bi klimatske varijacije na njemu također mogle biti ekstremne. Teleskop Hubble prošle je godine na ovom patuljastom planetu otkrio neobično sjajnu točku. Astronomi vjeruju da ona nastaje kada se njegova rijetka atmosfera zimi smrzne pa na tlo padaju snježne pahulje ugljičnog monoksida.

Slike vremenskih prilika na tijelima u Sunčevu sustavu pogledajte u fotogaleriji desno.