Neočekivani posjeti asteroida događali su se tijekom povijesti Zemlje. Za očekivati je kako će se događati i u budućnosti.

Koliki su izgledi za doista ozbiljan sudar? Troše li vlasti dovoljno kako bi mogle spriječiti takav incident jednom kad do njega dođe?

Kako bi dobili odgovore na ta pitanja, potrebno je znati koliko je objekata u blizini Zemlje. Procjene govore kako je u orbiti oko Sunca na udaljenosti od oko 193 milijuna kilometara na milijune objekata poput asteroida i kometa raznih veličina.

Zaprijetiti nam mogu oni koji nam se približe na udaljenost od 7,4 milijuna km i promjera su barem 140 metara. Kad bi se nebesko tijelo te veličine sudarilo sa Zemljom, moglo bi uništiti cijeli grad i veliki dio regije koja ga okružuje.

I manji asteroidi su velika prijetnja

Veća tijela - promjera kilometar i više - mogla bi donijeti posljedice na globalnoj razini, pa i izazvati masovna izumiranja.

Primjerice, asteroid koji je prije 65 milijuna godina udario u područje današnjeg poluotoka Yucatan bio je promjera 10 kilometara. Zbrisao je većinu biljnog i životinjskog svijeta Zemlje, uključujući dinosaure.

I manja tijela mogu nanijeti značajnu štetu. Kad je 1908. godine nebesko tijelo promjera oko 50 metara eksplodiralo iznad rijeke Tunguska iznad Sibira u Rusiji, udarni val je sravnio više od 80 milijuna stabala na području veličine 2.100 kvadratnih kilometara.

Prije devet godina je asteroid promjera tek 20 metara eksplodirao u atmosferi iznad grada Čeljabinska u Rusiji. Oslobodio je pritom energiju usporedivu s 30 atomskih bombi bačenih na japanski grad Hirošimu. Tada je bilo ozlijeđeno više od 1.100 osoba, a materijalna šteta dosegnula je 33 milijuna američkih dolara.

Naredni asteroid koji će nam se dovoljno približiti je 2005 ED224, promjera 50 metara. Izgledi za sudar 11. ožujka 2023. godine su jedan naspram 500.000.

Američka svemirska agencija NASA dobila je 1998. godine zadatak tijekom idućih deset godina pronaći i pratiti 90 posto bliskih nebeskih tijela promjera kilometar ili više. Taj su cilj ostvarili i nadmašili 2011.

U 2005. je zadatak proširen kako bi obuhvatio barem 90 posto svemirskih tijela promjera 140 metara ili većih do 2020. godine. To se nije dogodilo. Stali su na 40 posto, ponajviše zbog manjka financijskih sredstava.

Zaključno s 1. veljače ove godine astronomi su locirali 28.226 Zemlji bliskih asteroida, od kojih je 10.033 promjera barem 140 metara, a 888 barem kilometar. Svakog tjedna tom popisu biva dodano oko 30 novih svemirskih tijela. Nedavno je među njima bio i jedan promjera dva kilometra.

Za 2026. godinu je zakazano lansiranje infracrvenog svemirskog teleskopa NEO Surveyor, čija će misija biti otkrivanje potencijalno opasnih asteroida.

Slijepa točka

Sudar s nebeskim tijelom možemo spriječiti samo ako znamo da nam se približava. Asteroidi su nam se u povijesti znali prišuljati.

Tako je, primjerice, 2019. godine pored nas prošao asteroid veličine nogometnog igrališta na udaljenosti od tek 72,4 tisuće kilometara.

Asteroid veličine zrakoplova 747 približio nam se tijekom prošle godine, dok smo bliski susret s nebeskim tijelom promjera kilometar imali 2012. godine. U sva tri navedena slučaja otkrili smo ih tek dan prije no što su prošli mimo Zemlje.

Istraživanja pokazuju kako zbog Zemljine rotacije nastaje slijepa točka, u kojoj ne možemo vidjeti pojedine asteroide ili nam se čini kako su nepomično. To može biti problematično jer nas ne promašuju svi asteroidi koji nas iznenade.

Tako su, recimo, 2008. godine astronomi uočili mali asteroid tek 19 sati prije no što je udario u ruralni dio Sudana.

Kako se obraniti?

Rano otkrivanje ključno je, dakle, za zaštitu. Procjenjuje se kako je potrebno pet do deset godina pripreme ako se želimo uspješno obraniti. Evo što možemo poduzeti:

1. evakuairati i pomoći pogođeno područje
2. poslati svemirsku letjelicu koja će uz pomoć gravitacije promijeniti putanju nebeskog tijela
3. poslati svemirsku letjelicu koja će udariiti u nebesko tijelo
4. detonirati nuklearnu bombu u blizini nebeskog tijela

NASA je u studenom 2021. lansirala misiju Double Asteroid Redirection Test (DART), koja bi trebala ustanoviti je li planetarna obrana moguća.

U rujnu ove godine pokušat će promijeniti putanju velikog asteroida Didymosa i njegovog malog mjeseca - koji trenutno ne predstavljaju prijetnju Zemlji - tako što će u njegov mjesec zabiti sondu tešku 610 kilograma brzinom od 22.500 kilometara na sat.

Korisno će također biti znati i od čega se sastoje asteroidi koji mogu zaprijetiti Zemlji.

Asteroid Bennu ima 490 metara u promjeru. Doći će nam jako blizu 24. rujna 2182. godine, s izgledima od jedan naspram 2.700 za sudar.

Asteroid te veličine mogao bi uništiti cijeli kontinent. Stoga je NASA 2016. godine poslala sondu OSIRIS-Rex kako bi ga proučila. Sonda je uspješno stigla na asteroid, snimila ga i uzela uzorke. Na Zemlju bi se trebala vratiti tijekom iduće godine, piše Next Web.