Kao što smo već pisali, Neuralink Elona Muska dobio je odobrenje američke regulatorne agencije Food and Drug Administration za pokretanje kliničkih testova svojih proizvoda na ljudima.

Odobrenje je prekretnica za tvrtku koja razvija uređaj što kirurški umeće robota u mozak, a koji služi za dekodiranje aktivnosti mozga i njegovo povezivanje s računalima.

Do sada je Neuralink provodio istraživanja samo na životinjama. Navodno je pritom stradalo oko 1500 njih, uključujući 280 ovaca, svinja i majmuna, zbog čega se nalazi pod istragom američkih vlasti.

Neuralink je pokrenut privatnim kapitalom 2016. godine. Sjedište mu je u Fremontu, u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, a ima i poveći kampus izvan Austina u Teksasu.

Zapošljava više od 400 ljudi. Dosad je prikupio najmanje 363 milijuna američkih dolara ulaganja.

Uz Muskovu potporu, Neuralink je unio dosad neviđene resurse - i pažnju investitora - u polje sučelja mozak-računalo, a znanstvenici i inženjeri razvijaju elektroničke implantate koji bi dekodirali moždanu aktivnost i prenijeli je računalima.

Na razvoju takvih tehnologija radi se već desetljećima jer se smatra da bi mogle vratiti sve ili pojedine tjelesne funkcionalnosti osobama s paralizom i amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), vid slijepim ljudima...

Rezultati kao iz znanstvene fantastike

Tvrtke poput Blackrock Neurotecha i Synchrona već su ugradile svoje uređaje u ljude za klinička ispitivanja, a najmanje 42 njih diljem svijeta imalo je implantate u sklopu sučelja mozak-računalo.

Postignuti rezultati su sve donedavno bili u domeni znanstvene fantastike. Tako je, primjerice, paralizirani čovjek robotskom šakom udario bivšeg američkog predsjednika Baracka Obamu, pacijent s ALS-om tipkao je mislima, a tetraplegičar uspio hodati sporim, ali prirodnim korakom.

Dok je većina tvrtki koje žele komercijalizirati moždane implantate usmjerena na medicinsku primjenu, Neuralink ima ambiciju stvoriti uređaj koji ne samo da obnavlja ljudske funkcije, već ih i poboljšava.

Dizajnirali su računalni čip s elektrodama koji se ušiva u površinu mozga i robotski uređaj za izvođenje kirurškog zahvata. U planu je njihov daljnji razvoj.

Zasad nije poznato kad bi Neuralink mogao krenuti s kliničkim ispitivanjima na ljudima. Može se očekivati da će to objaviti nadolazećih dana ili tjedana.

Iako je odobrenje kliničkog ispitivanja na ljudima velik korak naprijed, nije jamstvo da će dobiti konačno odobrenje regulatornih agencija ili postići komercijalni uspjeh.

Osim sigurnosti i pouzdanosti, trebat će odgovoriti na niz etičkih pitanja koja nameću razvoj i korištenje tehnologija ove vrste - u rasponu od zaštite privatnosti preko pouzdanosti do gubitka (ili barem temeljitog redefiniranja) ljudskosti.

Pitanje je, recimo, tko je odgovoran ako osoba koja je koristi počini neku štetu, odnosno kako utvrditi tu odgovornost.

Također, iako uređaji i sustavi ove vrste imaju ogroman potencijal, njihov uspješan razvoj nije zajamčen, a i vjerojatno će proći godine prije no što ćemo imati prilike vidjeti ih u širokoj primjeni.

Iako će klinička testiranja na ljudima biti korisna, razvoj sučelja mozak-računalo vjerojatno neće biti naročito brz, općenito gledano.