Godina 1969. bila je prekretnica u kulturi, znanosti i tehnologiji. 30. siječnja Beatlesi su odsvirali svoj posljednji koncert uživo: 20. srpnja Neil Armstrong i Buzz Aldrin zakoračili su na Mjesec; sredinom kolovoza pola milijuna mladih okupilo se na blatnoj livadi u blizini Woodstocka na 'najvećem rock festivalu svih vremena'. No najvažniji događaj za buduće generacije zbio se 29. listopada kad su studenti UCLA-e pod vodstvom profesora Leonarda Kleinrocka povezali računala s ekipom istraživačkog instituta u Stanfordu. Tog se dana rodio - internet.

Počelo je, a kako bi drugačije, s porukom o pogrešci. Student Charles Kline namjeravao je ukucati riječ 'Login' no sustav se srušio čim je upisao 'Lo'. Cjelovita poruka očitala se tek sat vremena poslije.

'Znali smo da stvaramo važnu novu tehnologiju koja bi mogla biti korisna dijelu stanovništva, ali nismo imali pojma koliko je to doista značajan događaj bio', prisjetio se kasnije Kleinrock. Posljedice tog čina i danas nam nisu sasvim jasne, a o budućnosti koju nam donosi internet možemo samo nagađati.

'Nemoguće je znati, ali predviđam da će internet postati nevidljiv, kao što sam i predvidio prije 50 godina; nestat će u infrastrukturi', smatra Kleinrock, jedan od utemeljitelja ARPANET-a, danas ugledni profesor emeritus informatike na UCLA. Korištenje interneta, smatra on, trebalo biti jednako jednostavno i prikladno za upotrebu, poput električna energije; ne morate znati odakle dolazi, ali vam pruža usluge na zahtjev. Nažalost, pristup internetu je puno složeniji od toga.

'Kad uđem, soba bi trebala znati da sam tu i trebala bi mi pružiti usluge i aplikacije koje odgovaraju mom profilu, povlasticama i preferencijama. Trebao bih moći komunicirati sa sustavom koristeći uobičajene ljudske komunikacijske metode govora, geste, haptiku...'. predviđa Kleinrock. U toj budućnosti Internet stvari prožet će se s Internetom nevidljivih stvari, kako Kleinrock naziva infrastrukturu koju sačinjavaju memorije, procesori, kamere, mikrofoni, zvučnici, ekrani, hologrami, senzori...

'Internet će biti globalno rašireni živčani sustav', smatra Kleinrock.

'Za 50 godina ljudi neće morati upisivati ​​IP brojeve', predviđa Bob Metcalfe, jedan od izumitelja Etherneta, osnivač 3Coma, danas profesor inovacija i poduzetništva na Sveučilištu u Austinu. 'Internet nije samo mreža svih mreža; on je mreža raznih mreža svih mreža.'

Naime, podsjeća Metcalfe, Vint Cerf je 1973. poželio umrežiti ARPANET-ove širom svijeta. On je pak namjeravao umrežiti Ethernete unutar zgrada. Obojica su bili upravu i tako su dobili mrežu svih mreža - internet.

'Ovo umrežavanje će se nastaviti', prognozira Metcalfe. 'Gore do Marsa i dolje sve do molekula.'

'Povezivanje će u budućnosti biti sveprisutno; brzo i bežočno', uvjeren je Cerf, član Internetske dvorane slavnih i potpredsjednik Googlea. 'IP adrese zamijenit će se nečim drugim ili će biti interpretirane kao logičke, a ne fizičke adrese. Baš kao što je mobilna telefonija način na koji doživljavamo telefone.'

Cerf je optimist, ali upozorava na daljinski upravljana 'štetna ponašanja', botnet mreže i sl. Bit će, kaže, potrebni međunarodni ugovori kako bi se svijet nosio s tim izazovima.

'Za 50 godina imat ćemo tehnologiju za ugradnju internetskih primopredajnika u ljudski mozak. To bi moglo uvelike ubrzati prijenos informacija i omogućiti velik napredak', bio je uvjeren Lawrence Roberts, tvorac i upravitelj ARPANET-a koji je umro krajem prošle godine. No, on tvrdi kako bi se trebala obuzdati poplava reklama i poboljšati sigurnost.

'Internet se u posljednjih 50 godina slabo razvijao, osim što je postao sve veći', govorio bi Roberts. 'Veliki broj poslova moći će se u potpunosti obaviti putem interneta; od kuće ili pomoću implantata u mozgu. Roboti će obavljati većinu fizičkih poslova, uz nadzor čovjeka iz daljine, ali uglavnom pomoću umjetne inteligencije. Ceste će se koristiti za prijevoz robe ili vožnju bez vozača. Umjetna inteligencija sve će više koristiti logiku, a ne samo neuronske mreže dubokog učenja.'

'Azure raste brže od Amazon Web Services, a milijarde dolara ulažu se u privatne podatkovne centre i privatne oblake', smatra Paul Vixie, član Internetske dvorane slavnih, poznat po dizajniranju i implementaciji Domenskog sustava imena. Budućnost kakvom ju on vidi nije baš ružičasta:

'Centralizacija transakcija i osobnih podataka bit će nepovratna zbog ekstremnih troškova stvaranja održivog konkurenta u informacijskoj hegemoniji u kojoj korporacije, crkve i strane vlade znaju više i imaju više utjecaja od demokratski izabranih vlada.'

'Bit će zanimljivo vidjeti hoće li internet i računala poboljšati našu inteligenciju i živote ili će ih zamijeniti', nagađa Elizabeth Feinler, izvorna voditeljica mrežnog informacijskog centra ARPANET-a i članica Internetske dvorane slavnih. 'Puno će se toga automatizirati i ljudi će daleko manje biti uključeni u svakodnevne rituale. Trebat će nam posve nova društvena paradigma da riješimo taj problem.'

'Internet će se ugrađivati ​​u uređaje i sustave, ispod njegove površine. Ljudi će ga uzimati zdravo za gotovo, poput električne energije', uvjeren je Steve Crocker, pionir interneta i član Internetske dvorane slavnih. 'Za to će trebati poprilično stručnog znanja i razvoja standarda, ali to je samo nastavak puta koji smo započeli prije 50 godina.'