U izviješću predstavljenom u novom broju časopisa Nature Geoscience, tim stručnjaka iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu i Sveučilišta u Aberdeenu tvrdi da minerali pronađeni na dubinama do pet kilometara ispod Marsove površine predstavljaju dosad najsnažniji dokaz da je susjedni planet mogao podržavati život.

Studija se temelji na podacima koje su prikupile agencije NASA-a i ESA-a. U njoj znanstvenici ističu da je jednostavan život na Marsu ponajprije mogao nastati i opstati ispod površine te bi ga trebalo tražiti na mjestima na kojima su meteoriti iz unutrašnjosti na površinu izbacili kamenje i moguće fosile kao što je primjerice krater McLaughlin.

Voditelj studije dr. Joseph Michalski, planetarni geolog iz londonskog Prirodoslovnog muzeja kaže: 'Ne znamo kako se život na Zemlji razvio no lako možemo zamisliti da je nastao pod površinom, gdje je bio zaštićen od nepovoljnih uvjeta kakvi su vladali na ranoj Zemlji.'

Budući da geološki zapisi na našem planetu nisu dobro očuvani, objašnjava Michalski, moguće je da nikada nećemo saznati koji su procesi doveli do nastanka života. Marsova je površina kroz još duže razdoblje povijesti bila izložena teškim uvjetima kao što su snažno zračenje i niske temperature. Osim toga i na Zemlji gotovo pola svih oblika života otpada na podzemne. Konačno, na Marsu bi njihovi fosilni ostaci mogli biti mnogo bolje očuvani.

'Bilo da marsovski zapisi sadrže život ili ne, iz analize ove vrste kamenja možemo mnogo naučiti o ranim kemijskim procesima u Sunčevom sustavu. U ovom radu mi naglašavamo da je važno istraživati ispod površine tla koliko i na površini. No osobno ne mislim da trebamo kopati kako bismo tražili život. Umjesto toga možemo proučavati kamenje koje je izbačeno prirodnim putem u udarima meteora i tragati za dubokim bazenima iz kojih su tekućine izbijale na površinu', pojasnio je Michalski.

Istovremeno, planetarni znanstvenici ESA-e objavili su 3D fotografije rijeke duge oko 1.500 km koja je tekla iz područja Promethei Terra Highlands u veliki bazen Hellas.

Rijeka je bila uistinu golema. Prema podacima koje je prikupio ESA-in Mars Express na nekim mjestima njezino je korito bilo široko oko sedam kilometara, a duboko i do 300 metara. Kamere postavljene na letjelici snimile su i brojne manje rijeke koje su se slijevale u nju. U desnom dijelu snimke vide se planine koje se uzdižu do 2.500 metara iznad okolnih ravnica (pogledajte snimku gore).

ESA-in tim procjenjuje da je rijeka bila puna vode prije 3,5 do 1,8 milijardi godina. Prema svemu sudeći Mars je prošao kroz slične geološke procese kao i Zemlja.