Slike koje je objavila skupina amatera astronoma iz Brazila prikazuju fascinantno detaljne prizore udaljenih galaksija te, uz malo sreće, planiraju stvoriti temelje za buduća istraživanja i bolje razumijevanje njihove povijesti
Duilia de Mello, profesionalni astronom iz NASA Goddarda predvodi projekt u kojem uz pomoć pet amatera nastoji pronaći odjeke drevnog spajanja dviju galaksija.
Simulacije predlažu da u slučaju sudara velike galaksije s manjom (deset do sto puta manjom, točnije), veća galaksija doslovno razdere manju. Što se zvijezda tiče, njima nije ništa, no galaksija više ne postoji. Nakon epohalnih razdoblja u kojima se rasipalju po samom rubu veće galaksije, one stvore oblake u ljuskama koje je moguće snimiti na njezinom rubu. Nakon spajanja galaksije postaju lećaste, odnosno nalaze se u stanju između spiralnog i eliptičnog oblika.
Kako bi testirali ovu teoriju, Mello i suradnici (Marcelo Wagner Silva Domingues, Cristóvão Jacques Lage de Faria, João Antônio Mattei, Eduardo de Jesus Oliveira i Sergio José Gonçalves da Silva) promatraju obližnje lećaste galaksije, uključujući Centaurus A i Arp 230. Njihovi teleskopi uključuju dva Ritchey–Chrétiensa promjera 20 centimetara i 30 centimetara, Celestron promjera 28 centimetara, reflektor od 450 mm i refraktor APM 140. Promatranje se vrši u spektralnom rasponu od 400 do 700 nanometara.
Centaurus A je, prema astronomima, svojevrsni dokaz koncepta. Tim je zahvaljujući četrdeset sati integracije amaterske optike uspio otkriti manje ljuske koje profesionalni timovi nisu uspjeli snimiti.
Tim je nakon snimanja Centaurusa A teleskope usmjerio prema Arpu 230, galaksiji koja se nalazi na pet puta većoj udaljenosti od Centaurusa A. Arp 230 već je snimljen uz pomoć Hubblea, no to, prenosi Sky And Telescope, nije razlog zbog kojeg su ga birali. Pored lećastog oblika, ova galaksija u sebi sadrži veliku količinu plinovitog vodika koji je, pretpostavlja se, nastao u drevnom spajanju galaksija. Nakon svega deset sati integracije tim je uspješno potvrdio postojanje četiri ljuske koje je već snimio Hubble.
'Vidimo naznake još jedne vanjske ljuske koja se ne vidi na Hubbleovoj snimci, no moramo je još dublje analizirati' tvrdi Mello. 'Nažalost, vrijeme u Brazilu je jako loše i zato nismo mogli snimati koliko smo htjeli.'
Dok tim čeka dodatne podatke prije nego što službeno objave rezultate istraživanja, de Mello je dokaz koncepta predstavila ovog siječnja tijekom okupljanja American Astronomical Societyja. Ovi preliminarni rezultati dokazuju da čak i amateri sa dovoljno dobrom opremom mogu snimiti slike rubova galaksija na razini detalja sličnoj Hubbleovoj.
'Suradnja je vrlo dinamična. Suradnicima dam listu kandidata i nakon toga se oni organiziraju i obave promatranje'. Grupa se sastaje na Zoomu zbog analize, dok WhatsApp koriste za brzu razmjenu najnovijih informacija'.
De Mello planira proširiti broj galaksija koje promatra, kao i broj članova tima. Za više informacija o projektu posjetite njihovu stranicu na Facebooku.