Tko ne voli besplatni internet? Za razliku od prije nekoliko godina, ovih dana skoro svi lokali, šoping centri, pa čak i dijelovi grada imaju svoju varijantu besplatnog interneta.

Dostupnost Wi-Fi-ja, ubrojimo li u jednadžbu sklonost opuštanju uz stvari koje su uvijek tu, dovodi nas do niza navika koje povećavaju opasnost od internetskih napada. Pobrojali smo nekoliko nezdravih navika koje bi mogle rezultirati krađom identiteta ili nečim još gorim.

Provjera bankovnog računa putem aplikacije na javnom Wi-Fi-ju

Ako postoji jedna stvar koju ne biste smjeli raditi dok ste spojeni na javni Wi-Fi, onda je to provjera bankovnog računa putem aplikacije. Podsjetimo, premda su praktične, besplatne bežične mreže nikad nisu osigurane, što ih čini idealnom metom hakera.

Pod javnim Wi-Fi-jem podrazumijevamo nekoliko vrsta bežičnih mreža:

• kafići
• zračne luke
• restorani
• šoping centri.

Hakeri vrebaju na javne bežične mreže ograničenog osiguranja na kojima ljudi vrlo često ne razmišljaju o podacima koje razmjenjuju putem njih. Ako se, primjerice, odlučite spojiti na vaš bankovni račun putem Wi-Fi-ja, a mrežu prati haker, postoji vrlo velika opasnost od potencijalne krađe lozinki.

Ako na javnoj mreži planirate provjeravati svoj bankovni račun, predlažemo da napravite nekoliko promjena koje bi mogle uključiti:

• provjeru bankovnog računa putem mobilnog interneta
• korištenje kvalitetne VPN usluge.

Korištenje javnog Wi-Fi-ja bez VPN-a

Premda provjeravanje bankovnog računa putem javnog interneta predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih rizika, uvjereni smo da ovakve mreže nisu prikladne za slanje bilo kakvih podataka, prije svega zbog broja opcija dostupnih hakerima koji prate javne Wi-Fi-je.

Postoji velik broj načina na koje hakeri mogu koristiti javne mreže za krađu online podataka poput:

• zlog blizanca - 'kopije' Wi-Fi mreže koja je zapravo hakerski laptop
• ubacivanja malwarea - zlouporaba štetnog koda koji koristi bug u softveru za instalaciju virusa, krađu podataka itd.
• napad Man-in-the-Middle - koordinirana hakerska operacija u kojoj napadač izaziva određenu korisničku reakciju koju iščekuje treći akter.

Uz broj alata kojima raspolažu hakeri, opcija korištenja VPN-a, odnosno virtualne privatne mreže, postaje sve privlačnijom. VPN omogućava enkripciju vaših aktivnosti na internetu te šalje podatke putem enkriptiranog 'tunela' čineći vaše podatke nedostupnima i najsnalažljivijim hakerima. Na raspolaganju su vam manje sigurni besplatni VPN-ovi, kao i oni plaćeni, koji pružaju veću razinu diskrecije.

Nedovoljna zaštita kućne Wi-Fi mreže

Premda kućne bežične mreže nisu javne, velik broj ljudi zbog udobnosti pretvara ih u javne mreže ignorirajući zaštitu lozinkom. Ovim potezom kućna mreža postaje dostupna svima koji ju vide i žele koristiti. Posljedica ovakve otvorene mreže može sezati od bezopasnog, ali iritantnog potkradanja internetskog prometa do hakera koji, ako se domogne vaše mreže, može uzrokovati hrpu problema, od krađe identiteta do krađe novca.

Sve ovo moguće je riješiti jednostavnim postavljanjem lozinke.

Ubacivanjem internetske lozinke obavili ste samo dio posla. Vaš ruter emitira adresu vaše kućne mreže, što znači da ulaskom u postavke možete zaustaviti emitiranje Wi-Fi SSID-a i učiniti ga nevidljivim.

Surfanje nesigurnim internetskim stranicama

Kad smo već kod priče o javnom Wi-Fi-ju i internetu, postoji još jedna sitnica koja vas može čuvati od online prijetnji - korištenje stranica koje imaju ispravne sigurnosne certifikate. Kako to provjeriti?

Sve što treba je pogledati URL i vidjeti koristi li web stranica HTTPS ili HTTP. Google Chrome obično upozorava na ovakve web stranice podsjetnikom da internetsko odredište 'nije sigurno'. Stranice s HTTPS-om imaju dodatnu razinu sigurnosti koja hakerima otežava posao prisluškivanja i krađe podataka.

Ako se zateknete na stranici koja koristi HTTP i koja od vas traži informacije o kreditnoj kartici, ne upisujte ih. Postoji šansa da je prate hakeri koji će vam ukrasti podatke i napraviti veliku novčanu štetu.

Ne dozvolite da se ovo dogodi i vama.