Jedan od najcjenjenijih svjetskih futurista prema Huffington Postu, Mark Stevenson održao je plenarno predavanje na ovogodišnjoj, 12. po redu, Combis konferenciji koja je otvorena u srijedu u porečkom hotelu Valamar Diamond. Konferencija traje do petka, a Stevenson je na otvornom predavanju dao pregled dobrih loših i 'zlih' opcija u idućih 20 godina te pojasnio zašto je 'business as usual’ razmišljanje zapravo recept za katastrofu. Konferenciju je otvorio član Uprave Hrvatskog Telekoma Saša Kramar.
Kramar je uvodno istaknuo kako se veseli što konferencija počinje Stevensovim predavanjem. 'Živimo u vrijeme četvrte industrijske revolucije. Mindset je postao faktor koji čini razliku između najuspješnijih i onih koji to nisu. Stavovi određuju kulturu kompanije. Kultura danas postaje ključna za rast. Zašto? U valu tehnoloških promjena naša uloga postaje sve važnija. Nosioci tih promjena bit će kompanije i ljudi koji će biti spremni biti prvi', rekao je Kramar.
'U doba najvećih tehnoloških promjena ljudi su najvažniji tehnološki resurs i ljudi će činiti razliku. Do 2030. više od polovice postojećih radnih mjesta i zanimanje neće postojati. Nužne su promjene biznis modela, načina na koji živimo i radimo', istaknuo je.
vezane vijesti
Vedran Hafner, sistem inžinjer menadžer za Hrvatsku i Sloveniju iz Cisco-a, poručio je kako je danas po prvi puta po povijesti moguće ravnopravno sudjelovati u obrazovnom sustavu sa svim zemljama svijeta zahvaljujući internetu.
'Pojedinci i male kompanije mogu promjeniti funkcioniranje velikih sustava. Kao dijete Končarevaca vidio sam tvornicu transformatora. Ta tvornica danas zapošljava više ljudi nego tada. Digitalna transformacija nije tu da nas 'ukine', nego da nam poboljša efikasnost', rekao je Hafner.
Stevenson, inače autor bestselera 'We do things differently' i 'An Optimist's Tour of the Future', s kojim je tportal razgovarao prije desetak dana, svoje je predavanje otvorio ilustracijom: limena konzerva je izmišljena 1772. godine, a otvarač za konzerve je izmišljen tek 1855. To govori kako ljudi funkcioniraju. Nitko ne može sa sigurnošću reći kako će budućnosti izgledati i kakav je utjecaj koji će tehnologija ostaviti na čovječanstvo'.
'IT-evci znaju da se svijet ubrzava. Čak 46 godina bilo je potrebno da četvrtina populacije SAD-a prihvati električnu struju kao svakodnevicu. Za prihvaćanje elektroničke pošte trebalo im je samo sedam godina. U budućnosti dvije vrlo važne tehnologije će biti električni auti i auti bez vozača', rekao je uz pojašnjenje:
'Električni automobili imaju jako malo pomičnih dijelova i stoga će trajati puno dulje od klasničnih automobila. Osim toga, za desetak godina teško da će se isplatiti kupiti automobil, on će se kupovati kao usluga, unajmit ćete ga ili dijeliti. Ako će automobili trajati puno dulje, bit će potrebno napraviti ih oko 70 posto manje svake godine, što će srušiti potražnju za naftom, ali i klasičnu autoindustriju, rekao je.
'Zbog neželjenih posljedica, poput masovne nezaposlenosti i nemira, tehnologija je uvijek postavlja više pitanja nego što daje rješenja. Sve je u kvaru, demokracija je u kvaru. Koristimo sustav iz 19. stoljeća za rješavanje problema iz 21. stoljeća. Samo 4,5 posto ljudi u svijetu živi u punoj demokraciji i pokazalo se da je demokracija vrlo loša za demokratizaciju', pojasnio je svoje mišljenje.
Dodao je i kako je okoliš u vrlo lošem stanjem te kako zbog stanja klime i tla možemo očekivati još samo šezdesetak žetvi. Velike su i nejednakosti - jedan posto najbogatijih drži 50 posto bogatstva. 'Rad je također u 'kvaru', ljudi mrze svoje poslove. Zašto? Zato jer rade više za sve manje i manje novca dok cijene svega rastu. Pravo bogatstvo odlazi k jednom postotku najbogatijih. Ali, možemo to popraviti', rekao je Stevenson.
U njegovoj viziji, u idućih 20 godina ključnu ulogu ima energija, poimence, solarna energija. 'Ulagaču je danas teško razmišljati o bilo čemu jer sve ovisi o cijenama nafte koje jako fluktuiraju. S obnovljivim izvorima energije tih misli više neće biti. Cijene nafte više neće udarati na kućne budžete. Saudijska Arabija u idućih 20 godina planira ekonomiju u kojoj više neće ovisiti o prodaji nafte, a sjede na najvećim rezervama', dodao je.
Tehnologije poput blockchaina, 3D printanja i umjetne inteligencije, prema njegovim riječima, imaju potencijal da isprave sve 'nepravilnosti' u sadašnjem svijetu zbog čega je razmišljanje business as usual put u propast kako za pojedince tako i za korporacije i države. 'Amazon i Facebook su tek početak. Ono što će doći promijenit će život, imat ćete svoj izvor energije, 3D printere u trgovinama i plaćanje blockchainom koji će izgurati dio banaka', zaključio je.
Nakon Stevensona, na pozornicu se vratio Kramar iz HT-a, uz Borisa Drila, člana Uprave HT-a za tehniku i ICT. Oni su predstavili novu mrežnu tehnologiju Narrowband Internet of Things (NB-IoT), koja će u kratkom roku omogućiti iznimno velik broj povezanih IoT uređaja na hrvatskom tržištu te hrvatskim IT tvrtkama osigurati preduvjete za razvoj velikog broja IoT rješenja za domaće i inozemno tržište.
Do 2020. godine očekuje se da će više od 30 milijardi uređaja koji nas svakodnevno okružuju međusobno komunicirati. To će biti moguće zahvaljujući tehnologiji interneta stvari, koja će postati sastavni dio automobila, domova i gradova. Riječ je o dvosmjernoj komunikaciji između digitalnog i fizičkog svijeta koja će nam omogućiti jednostavnije poslovanje i bolju kvalitetu života.
