Brent Tully, veteran kozmologije s Instituta za astronomiju Sveučilišta Hawaii u Honoluluu, iscrtao je detaljnu strukturu svemira. Ovo ljeto, nakon više od tri desetljeća rada, on i njegovi suradnici objavili su najcjelovitiji pogled u svemir iz vizure našeg planeta.

Na ovim živopisnim 3D mapama, koje Tully naziva 'Kozmičkim tokovima', svemir poprima začuđujuće oblike. U njemu nećete pronaći ni naš Sunčev sustav niti poznate zvijezde. Nećete tu naći ni našu galaksiju, Mliječni put. Ovdje se cijele galaksije smanjuju u točkice, stapaju se i nestaju u široj slici, poput piksela na zaslonu računala.

Ono što se pojavljuje na kraju nije ništa drugo do glavni plan svemira, viđen kroz gotovo milijardu svjetlosnih godina. Sadrži fizički zapis svega što se dogodilo u našem dijelu svemira još od vremena Velikog praska.

Masterplan ima četiri osnovna elementa

'Svemir možete rastaviti u klastere, vlakna, ploče i praznine', kaže Tully. Klasteri, vlaknaste niti i ploče guste su regije u kojima su galaksije česte. Riječ je o nakupinama galaksija u obliku čvorova, niti i ploha nalika na palačinke. listovi nalik na palačinke.

Praznine su relativno pusta mjesta između tih struktura. One čine većinu volumena svemira i utječu na kretanje galaksija. Karte ne pokazuju samo gdje se u svemiru nalazi materija nego i kako se i kuda kreće.

Pod silom gravitacije, pokazuju karte, galaksije se kreću prema klasterima. Daniel Pomarède sa Sveučilišta Paris-Saclay, glavni kartograf Tullyjeve skupine, ovaj proces uspoređuje s protokom rijeka u mora i oceane. Iscrtavajući ova kretanja za više tisuća galaksija, istraživači su uspjeli otkriti skrivene struje koje prolaze kroz stotine milijuna svjetlosnih godina, piše NBC.

Nevidljiva točkica u svemiru

Tully korak po korak raščlanjuje našu kozmičku lokaciju. Započinje s 'ti si ovdje' lokacijom, nevidljivo malenom točkicom u središtu Kozmičkih tokova: Mliječnim putem, rotirajućom spiralnom galaksijom širokom 100.000 svjetlosnih godina, mase trilijuna sunca, uključujući i ono naše. A to je tek prva točka na slici.

Slijedi Lokalna grupa, okupljanje oko 50 galaksija koje uključuju Andromedu. Cijeli taj skup širok je oko tri milijuna svjetlosnih godina. 'Sve se unutar toga volumena urušava', kaže Tully, s Andromedom koja će se s našim Mliječnim putem sudariti za otprilike četiri milijarde godina.

Tu su i drugi mali grozdovi galaksija koji se prostiru na oko 30 milijuna svjetlosnih godina. Leže unutar izravnane strukture koja se zove Lokalni list. Povucite se još malo i izgledat će kao mala zakrpa u prostranstvu Lokalne praznine.

Unutar Lokalnog lista niz je većih okupljališta galaksija. Najbliži od tih gravitacijskih bazena je Grozd Djevice udaljen oko 50 milijuna svjetlosnih godina. Slijedi osam galaktičkih klastera, udaljenih oko 200 milijuna svjetlosnih godina. Astronomi ga zovu 'velikim privlačnikom'.

Superklaster Laniakea

On je pak središte većeg superklastera koji Tully i njegovi kolege nazivaju Laniakea ('golemi raj' na havajskom). Laniakea obuhvaća oko 100.000 galaksija i proteže se kroz 500 milijuna svjetlosnih godina. U taj ogromni galaktički bazen ulijevaju se sve lokalne rijeke galaksija.

Nije bilo kako sastaviti ovu ogromnu mapu. Prve jasne naznake strukture pojavile su se krajem osamdesetih, kada je Margaret Geller s Harvard-Smithsonianovog Centra za astrofiziku koordinirala projekt kozmičkog mapiranja.

Terra incognita

Geller tada nije uspjela utvrditi trodimenzionalna struktura i dinamično ponašanje struktura, na čemu Tully radi od 1981. godine, još otkako je kao student pomoću teleskopa Green Bank u Zapadnoj Virginiji pronašao nekoliko tisuća nepoznatih galaksija. U tom je trenutku Tully je otkrio čime će se baviti u životu. Jedino nije mogao znati koliko će mu vremena trebati da dođe do cilja.

Njegovo životno djelo otvara mnoga nova vrata kroz koja će proći brojni astronomi i astrofizičari željni znanja. čekaju ih velika neistražena prostranstva, beskrajna terra incognita.