Od lansiranja u kolovozu 2018. godine sonda Parker američke svemirske agencije NASA-e obišla je Sunce tri puta, približavajući mu se više nego ijedna svemirska letjelica dosad i putujući brže nego bilo koji objekt napravljen ljudskom rukom ikad.

Počela su pristizati prva zanimljiva otkrića, objavljena u četiri članka u časopisu Nature. Znanstvenici ovim istraživanjem traže odgovore na dva glavna pitanja o Suncu: zbog čega solarni vjetar ubrzava kad krene u svemir i zašto je sunčev vanjski sloj (korona) do 500 puta topliji od unutarnjih slojeva.

Istraživanje je otkrilo dosad neviđenu aktivnost u plazmi i energiji na rubu sunčeve atmosfere, uključujući promjene magnetskog polja i izbojima električno nabijenih čestica (poznatijih pod nazivom solarni vjetar). Ti vjetrovi odlaze u svemir, dio ih u prolazu zakači i Zemlju, pa je važno istraživati ih kako bi bolje zaštitili astronaute i elektroenergetsku mrežu.

Sonda Parker je po prvi put otkrila jasan izvor sporog, ravnomjernog vjetra kako dolazi iz Sunca. Pristigao je iz rupe u koroni, gdje su plinovi hladniji i manje gusti. Znanstvenici su znali kako se vjetrovi koji pristižu sa Sunčevih polova kreću brže, ali sad su prvi put uspjeli detektirati izvorišnu točku sporog vjetra koji pristiže s ekvatora matične nam zvijezde.

Sonda je također otkrila valove magnetske energije kako jure kroz solarni vjetar i izmjerila kako se solarni vjetar na trenutke kretao brzinom većom od 480 tisuća kilometara u sekundi, da bi potom iznenada nestao.

Iznenađenje za iznenađenjem

Izboji bi mogli ponuditi objašnjenje zašto je korona tako vrela. Čini se kako su česti: Parker je zabilježio njih oko tisuću u 11 dana promatranja. No, krili su još jedno iznenađenje. Bili su tako snažni da su promijenili Sunčevo magnetsko polje u pojedinim područjima.

Znanstvenici već dugo pretpostavljaju kako je Sunce okruženo područjem bez kozmičke prašine, sićušnim ostacima planeta i asteroida koji plutaju svemirom dok ih ne zgrabi gravitacija obližnje zvijezde. Prašine ne bi trebalo biti jer bi ju vrelina Sunca trebala ispariti približi li mu se previše.

Sonda Parker se po prvi put približila dovoljno kako bi našla dokaze da je ta pretpostavka točna. Prašina je doista postajala sve tanjom što se više sonda približavala Suncu.

Ipak, i tu je znanstvenike čekalo iznenađenje. Razina prašine se smanjivala postupno, ne naglo kako bi se očekivalo u scenariju s isparavanjem.

Tijekom šest idućih godina sonda Parker približit će se Suncu još 21 put, svaki put sve više. Najviše će mu se približiti na oko 6,5 milijuna kilometara od površine. Tijekom svakog preleta trebala bi prikupiti sve više podataka, piše Business Insider.