Za početak, koji su glavni ciljevi projekta Smart Blue Tourism? Kako, kao što je najavljeno, planirate postići povećanje otpornosti i održivosti nautičkog turizma?

Projekt Smart Blue Tourism donosi visokotehnološka rješenja u nautičkom turizmu, a prvenstveno se ističe važnošću i doprinosom zelenoj i digitalnoj transformaciji. Glavni ciljevi projekta su povećanje otpornosti i održivosti nautičkog turizma, kao i omogućavanje najbolje kvalitete usluge te personaliziranog korisničkog iskustva.

To će se postići dizajnom, razvijanjem i testiranjem digitalnih rješenja za marine u području operativne efikasnosti, automatizacije upravljanjem, samoodrživosti, sigurnosti turista, očuvanja okoliša, razvoja destinacija… Ovaj projekt stvorit će preduvjete za izgradnju prve pametne i prestižne luke nautičkog turizma, a sam koncept bit će modularan i kao takav moći će se implementirati u bilo koju marinu u svijetu.

Tko sve sudjeluje u tom projektu i kada su krenule projektne aktivnosti?

Projekt predvodi riječki Maritime Center of Excellence, koji posluje u sastavu Lürssen grupe. Kako bi ovakav zahtjevan projekt zaživio, potrebna je suradnja zaista puno partnera. Tako da u cjelokupnom procesu, uz nas, sudjeluju Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci te tvrtke Gitone Kvarner, MS Tech, Lürssen Design Center Kvarner, Aniq, Urbanex, Hexis, GoGiro Digital i Verso Altima.

Projektne aktivnosti krenule su ovoga ljeta, a u iduće dvije godine razvijat će se potpuno novi proizvodi usmjereni rješenju pametnih, sigurnih i zelenih marina, koji ujedno predstavljaju inovaciju na nacionalnom, ali i, što je još važnije, globalnom tržištu.

Na FER-u razvijate pametnu bovu. O čemu se točno radi i kako će ta bova funkcionirati?

Pametna bova, koju razvijamo u Laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST) pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, mjerit će parametre zagađenja mora i zraka korištenjem tzv. multiparametarskih sondi.

Bova s integriranim solarnim panelima bit će energetski neovisna, što u generalnom slučaju omogućava njeno usidrenje na bilo kojoj lokaciji u moru za praćenje zagađenja. Završetkom projekta Smart Blue Tourism takva bova mogla bi se postaviti u buduću ACI-jevu marinu u Rijeci, s obzirom na to da su oni iskazali interes za primjenom novih tehnologija i dali podršku ovom projektu.

Što će ovaj projekt značiti za turizam, a istovremeno za okoliš? Kolika je vrijednost projekta?

Ukupna vrijednost projekta veća je od 4,5 milijuna eura, od čega se nešto više od 2,6 milijuna eura financira sredstvima Europske unije. Njegovim razvojem potaknut će se digitalna transformacija u maritimnom sektoru, ali i promovirati suradnja različitih dionika u turističkom sektoru te jačati održivost turizma.

Nadalje, uvođenjem digitalnih inovacija u marinu razvija se održivo rješenje mobilnosti za posjetitelje u turističkim destinacijama, a ono će praćenjem podataka i mogućnošću pregleda informacija u stvarnom vremenu omogućiti smanjenje emisija koje proizlaze iz prometa putnika i posjetitelja te usmjeriti daljnji razvoj marina prema dodatnoj digitalizaciji i prilagodbi kako bi se dosegnula nulta stopa emisija.

S obzirom na sve veći naglasak na održivost u svim industrijama, ovaj će projekt, zajedničkim snagama sa svim dionicima, postaviti nove standarde za maritimni sektor, ali i postati primjer dobre prakse kako postići održivost korištenjem novih tehnologija.

Možete li nam objasniti kako će se primjenom suvremenih digitalnih tehnologija i automatizacije unaprijediti operativna efikasnost i sigurnost nautičkih marina?

Planiran je razvoj mobilne aplikacije pametne zelene marine koja korisnicima omogućava interakciju s njenim procesima i funkcionalnostima, ali i turističkim sadržajima u i oko nje. Aplikacija će operaterima marine omogućiti upravljanje logistikom i održavanjem te praćenje energetske učinkovitosti identificiranjem mogućnosti uštede troškova i smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Implementacija operativnog centra marine korištenjem tzv. secure cloud infrastrukture omogućit će povezivanje najnovije generacije svih gore navedenih sustava kako bi se poboljšalo iskustvo krajnjeg korisnika te omogućila povezanost interneta stvari (engl. Internet of Things, IoT) uz neizostavnu kibernetičku sigurnost. Sve ovo omogućit će upravljanje i nadzor marine bazirane na njenom tzv. digitalnom blizancu, a on će u realnom vremenu učitavati i analizirati podatke svih senzora, uređaja i dronova u njoj.

Koji su ključni digitalni proizvodi što će se razvijati unutar projekta? Kako će oni doprinijeti stvaranju pametnih, sigurnih i zelenih marina?

Gotovo svi proizvodi koji se razvijaju u ovom projektu su digitalni i svaki od njih važan je dio konačnog proizvoda, odnosno pametne, sigurne i zelene marine. Ključna rješenja obuhvaćaju aplikaciju za operatere i korisnike, sučelje digitalnog blizanca, digitalnu infrastrukturu i sustav kibernetičke sigurnosti, sustav komunikacije i povezanosti, aplikaciju za praćenje okolišnih parametara, održivost i energetsku učinkovitost te pametnu mobilnost, aplikaciju Destination manager, kao i razvoj digitalnog turističkog sadržaja - hologramskog turističkog vodiča te virtualne i proširene stvarnosti kroz storytelling destinacije.

Ovi proizvodi u potpunosti su digitalni i inovativni te će biti izvedeni uz pomoć korištenja umjetne inteligencije, IoT-a i drugih dostupnih novih tehnologija kako bi se posjetiteljima približila određena destinacija i omogućilo bolje planiranje posjeta te donošenje održivih odluka.

Tko su glavni korisnici ovih inovacija i kako će ova tehnologija konkretno koristiti vlasnicima, upraviteljima i djelatnicima marina te nautičarima i turistima?

Ciljana skupina su vlasnici i upravitelji marina, sličnih industrijskih postrojenja i gradova. Rješenja korištena u razvoju pametne marine omogućavaju ciljanoj skupini efikasnije poslovanje, generiranje novih prihodovnih kanala, nove podatkovne izvore te zeleno poslovanje s naglaskom na zaštitu okoliša i doprinos cjelokupnoj zajednici.

Krajnji korisnici su nautičari, djelatnici marina, građani i turisti. Omogućit će im se jednostavno i ugodno korisničko iskustvo te sve usluge objedinjene na jednom mjestu. Dobit će rješenje upravljanja destinacijom, putem kojeg će moći dobiti sve relevantne informacije o destinaciji, kao i koristiti inovativan digitalni turistički sadržaj. Djelatnici marina manje će posla obavljati fizički, pa će moći obavljati druge poslove i biti produktivniji.

Kako će IoT (Internet of Things) biti integriran u projekt i koje su konkretne primjene te tehnologije u ovom kontekstu?

Tehnologija IoT, koja će biti razvijena u projektu Smart Blue Tourism, bit će sveprisutna u svim budućim pametnim i zelenim marinama, a mi se nadamo da će prva biti postavljena u ACI-jevoj marini Rijeka. Osim senzora za praćenje zagađenja mora i zraka u pametnoj bovi, optimalni odabir veza bit će baziran na procjeni veličine broda korištenjem fiksnih kamera na ulazu u marinu ili pak letećih dronova.

Tehnologija proširene stvarnosti omogućit će praćenje putanje do veza, a ona će u aplikaciji biti preklopljena preko snimka kamere. Tu je i senzorika neophodna za obnovljive izvore energije, nadzor i procjenu slobodnih parkirnih mjesta te najam električnih romobila i auta. Svi ovi podaci slat će se bežičnom mrežom do digitalnog blizanca marine u centru za nadzor i upravljanje njome.

Možete li nam detaljnije objasniti koncept pametnih turističkih brodova i kako će oni poboljšati iskustvo nautičara u marinama?

Razvoj digitalnog koncepta pametnog broda uključuje razvoj modula situacijske svijesti. Kako bi ovaj modul mogao ispravno funkcionirati, neophodna je integracija senzora situacijske svijesti (kamere, AIS, lidar) i njihova fuzija kako bi se omogućili automatsko prepoznavanje i vizualizacija objekata, autonomna navigacija i izbjegavanje sudara.

Razvoj ovih algoritama do razine visoke pouzdanosti, uz validaciju prvo u realističnom simulacijskom okruženju, a onda i na stvarnoj opremi, otvara vrata mnogo sigurnijoj plovidbi u ne tako dalekoj budućnosti.

Kako planirate osigurati kibernetičku sigurnost i zaštitu podataka u okviru pametnih marina?

U okviru projekta Smart Blue Tourism FER će se baviti sigurnosnom analizom korištenih sustava kako bi se otvorila sigurna komunikacija te uočili eventualni napadi i prijetnje. Posebna pozornost usmjerit će se na zaštitu korištenih uređaja te ostvarivanje sigurne komunikacije i autentifikacije, što može biti izazov s obzirom na uvjete rada, veće udaljenosti i specifičnosti pomorskih sustava.

Dodatno, implementirat će se zaštita od fizičkih napada i pokušaja mijenjanja postavki (engl. tampering) zbog specifičnosti okruženja i relativne izoliranosti korištenih uređaja prilikom rada.

Koje su biti dugoročne posljedice i prednosti za nautički sektor i turizam u Hrvatskoj nakon implementacije ovog projekta?

Osim stvaranja novih modela upravljanja marinama s fokusom na postizanje održivosti, razvijat će se dodatni turistički sadržaji s naglaskom na poticanje očuvanja prirodne i kulturne baštine, očuvanje morskog okoliša te poboljšanje iskustva posjetitelja. Za razvoj inovativnih, pristupačnih i ekološki održivih proizvoda bit će iskorištene napredne tehnologije, poput umjetne inteligencije, virtualne i proširene stvarnosti, interneta stvari, holograma i slično.

Razvojem i primjenom ovih rješenja potaknut će se zapošljavanje i rast poslovanja unutar IT industrije. Kako će nakon razvoja novih tehnologija biti potrebno njihovo unaprjeđenje i nadogradnja te redovito održavanje softvera i hardvera, stvorit će se potreba za edukacijom postojećih zaposlenika i otvaranjem novih radnih mjesta. Jednom kada pametna marina bude realizirana, priljev prihoda svakako će utjecati na cjelokupno gospodarstvo.

Kako gledate na suradnju sveučilišta s industrijom?

Suradnja sveučilišta i industrije ključan je faktor u razvoju novih i inovativnih tehnologija. Ovakve sinergijske suradnje doprinose objema stranama. Industrija ovakvim projektima povećava svoje istraživačke kapacitete koje nude sveučilišta te dugoročno gledajući dobiva buduće stručnjake u visokospecijaliziranim oblastima s praktičnim znanjima.

S druge strane, sveučilišta dobivaju priliku za daljnji razvoj svog istraživačkog rada rješavanjem relevantnih tehnoloških problema koji dolaze iz industrije.

Koliko je često FER uključen u projekte pomorske industrije i koje biste izdvojili?

Od svog osnutka 2011. godine Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST) pri FER-u sudjelovao je u preko 23 domaća i 15 međunarodnih istraživačkih projekata. Ovdje bih izdvojio najzanimljivije projekte na kojima radimo posljednjih godina.

Nedavno smo završili projekt INTERREG Adrion, čiji je cilj bilo podizanje kompetencija i vještina u primjeni pomorske robotike u području plave ekonomije, i to podupiranjem pripreme inovativnog združenog diplomskog programa i provedbom zajedničke obuke, koju organizira međunarodna mreža sveučilišta, istraživačkih organizacija, poslovnih klastera i središta digitalnih inovacija.

Projekt InnovaMare (Interreg Italy-Croatia) zajednički je razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava u području podvodne robotike i senzora za potrebe sektora praćenja i nadzora s misijom usmjerenom na održivost Jadranskog mora.

Projekt SeaTecHub (Horizon Widera) ima cilj ojačati hrvatske i ciparske inovacijske ekosustave te poboljšati pristup izvrsnosti za aktere istraživanja i inovacija (R&I) prekograničnom suradnjom, uz dodavanje vrijednosti lanaca unutar područja inovativnih ekoloških tehnologija za zdrava i produktivna mora.

Od ostalih istraživačkih projekata, izdvojio bih one koji se bave poboljšanjima sigurnosti ronilaca nudeći im autonomno podvodno vozilo koje ih prati, nadzire i asistira im, kao i projekt razvoja heterogenog višerobotskog sustava koji autonomno surađuje u misijama nadzora stanja u vinogradima i ribogojilištima.