Tvrtke osumnjičene za softversko piratstvo BSA redovito prijavljuje Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH). U razdoblju od srpnja do listopada ove godine Državni inspektorat je pokrenuo prekršajne postupke protiv 16 tvrtki zbog povrede autorskog prava korištenjem nelicenciranog softvera. DIRH nastavlja s redovitim nadzorom u tvrtkama diljem Hrvatske
U razdoblju od srpnja do listopada ove godine BSA je u ime svojih članova uputio Državnom inspektoratu Republike Hrvatske prijave protiv 30 tvrtki zbog sumnje da u poslovanju koriste nelicencirani softver. Prema informacijama dostupnima BSA, dosad je Državni inspektorat proveo inspekcije u 24 tvrtke iz Zagreba, Matulja, Gornje Vrbe, Splita, Samobora, Varaždina, Trogira, Ogulina, Male Subotice, Pazina, Senja, Dubrovnika, Nove Gradiške, Koprivnice, Svete Nedjelje i Ludbrega. Na temelju rezultata provedenog inspekcijskog nadzora, Državni inspektorat je pokrenuo prekršajne postupke protiv 16 tvrtki i njihovih odgovornih osoba zbog uporabe nelicenciranog softvera članova BSA.
Prekršajne kazne za povredu autorskog prava na računalnim programima određene su Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Propisana novčana kazna za tvrtku iznosi od 5.000 do 50.000 kuna, a za teže prekršaje i do 100.000 kuna. Za odgovorne osobe unutar tvrtke – direktore ili voditelje IT odjela - također su propisane novčane kazne, u iznosu od 2.000 do 10.000 kuna.
Nadalje, kako bi nastavile koristiti softver potreban za poslovanje, tvrtke će trebati nabaviti potreban broj softverskih licenci. Konačno, osim prekršajne novčane kazne, tvrtke koje su povrijedile autorsko pravo proizvođača softvera odgovorne su im i za naknadu štete prouzrokovane korištenjem nelicenciranog softvera u svom poslovanju.
'Rezultati nadzora ostavljaju zabrinjavajući dojam o stavu velikog broja poslovnih subjekata o poštivanju intelektualnog vlasništva drugih', rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj. 'Ove se godine prekršitelji često pozivaju na gospodarsku krizu kao dodatno opravdanje za korištenje nelicenciranog softvera. Važno je naglasiti kako slaba financijska situacija nikada nije glavni ili jedini uzrok softverskog piratstva. Praksa pokazuje kako je glavni uzrok površan odnos prema prekršaju, odnosno kaznenom djelu povrede autorskog prava, te nepoznavanje ne samo financijskih i pravnih posljedica, nego i sigurnosnih i poslovnih rizika korištenja nelicenciranog softvera. Tvrtke koje svoje poslovanje grade na poštivanju tuđeg intelektualnog vlasništva cijene i vlastita ulaganja u softversku imovinu. Uvođenje kvalitetnog sustava upravljanja softverskom imovinom svakoj će tvrtki donijeti brojne prednosti, uključujući povoljnije uvjete licenciranja i povećanje produktivnosti, a da ne govorimo o poslovnom integritetu i ugledu', dodao je Vukmir.
Osim redovitih priopćenja za javnost i oglasnih kampanja u cilju podizanja razine javne svijesti o vrijednosti intelektualnog vlasništva i rizicima softverskog piratstva, BSA će Državnom inspektoratu i drugim nadležnim tijelima nastaviti prijavljivati poslovne subjekte osumnjičene za softversko piratstvo.
