Nakon povratka Donalda Trumpa u središte globalne političke pozornosti, rasprave o transatlantskim carinama ponovno su se pojavile, donoseći novu neizvjesnost u globalnu trgovinu, uključujući digitalni i softverski sektor. Iako je velik dio medijskog fokusa danas na tradicionalnim sektorima kao što su automobilska industrija i poljoprivreda, područje koje ostaje podcijenjeno je IT sektor – naime, neizravni utjecaj carina na modele licenciranja softvera i cijene
Trumpove predložene carine na europski uvoz mogle bi ponovno otvoriti raspravu o autonomiji softvera. Ako se provedu, takve mjere riskiraju povećanje troškova softverskih licenci i usluga koje potječu ili se njima upravlja unutar EU-a. Posljedice za tvrtke koje se oslanjaju na centralizirane pretplate u oblaku, nove politike cijena ili često ažurirane uvjete licenciranja mogle bi biti značajne — posebno kada te tvrtke ovise o uskom skupu globalnih IT pružatelja usluga.
I ovdje leži paradoks: u eri koja promiče digitalnu transformaciju, mnoge su tvrtke još uvijek zatvorene u modele licenciranja koji su nefleksibilni, pretjerano ovisni o dobavljačima sa sjedištem u SAD-u i ranjivi na političke odluke izvan njihove kontrole. S velikim igračima, poput Microsofta, koji prelaze na licenciranje samo uz pretplatu i kontinuiranim postupnim ukidanjem trajnih licenci, kupcima ostaje manje kontrole i manje opcija.
Povećani troškovi za EU
Dok se te rasprave intenziviraju, europske tvrtke već se suočavaju s izazovima. Nije tajna da su novi softverski proizvodi često skuplji u EU nego u SAD-u. Kada se uzme u obzir potencijalni teret carina, postaje jasno da oslanjanje na glavne američke dobavljače izlaže organizacije značajnim financijskim i operativnim rizicima.
Europska komisija već dugo promiče načela kružnog gospodarstva kao načina smanjenja ovisnosti, izbjegavanja rasipanja i produljenja životnog ciklusa proizvoda. Ova su načela jednako relevantna za IT industriju. Produljenje životnog vijeka softverskih proizvoda ponovnim ocjenjivanjem načina na koji se licence stječu, koriste i odlažu nije samo isplativo, već i korak prema većoj neovisnosti.
Razumijevanje položaja svake organizacije
U tom kontekstu, tvrtke i javne institucije trebaju procijeniti vlastitu razinu izloženosti riziku i utvrditi jesu li njihova trenutna softverska sredstva osjetljiva na buduće političke ili ekonomske promjene.
Ovdje suradnja sa stručnjacima za licenciranje postaje ne samo korisna, već i neophodna. Tvrtke kao što je Forscope, najveći broker softvera u srednjoj i istočnoj Europi, mogu pomoći organizacijama da mapiraju svoj otisak licenciranja i utvrde jesu li izložene većim troškovima zbog mijenjanja trgovinske politike ili razvoja strategija dobavljača. Iako je Forscope, tvrtka koja posluje u 9 zemalja, najpoznatija po pružanju isplativih rješenja za licenciranje softvera, njegova uloga nadilazi nabavu softvera.
Savjetujući se sa stručnjacima za licenciranje, organizacije dobivaju jasnoću: koje su licence otporne na budućnost, koje se mogu održavati ili skalirati bez pokretanja nepotrebnih nadogradnji ili izlaganja novim politikama cijena i — što je ključno — koje će strategije licenciranja zaštititi organizaciju od porasta troškova povezanih s tarifama.
Kako se politička klima nastavlja mijenjati, tako raste i hitnost da organizacije preuzmu kontrolu nad svojim softverskim okruženjima. Obnovljena rasprava oko tarifa nije samo prijetnja - ona predstavlja priliku za preispitivanje zastarjelih ovisnosti i rad na istinskom digitalnom suverenitetu. U trenutnoj klimi, čini se da su najotpornije organizacije one koje danas poduzimaju proaktivne korake kako bi se snašle u potencijalno fragmentiranijoj i nepredvidljivijoj budućnosti.
Piše Mateusz Drozdowski, Voditelj licenčnih rješenja u tvrtki Forscope
