Ipak, oko sučelja mozak-računalo još su prisutna brojna pitanja na koja i dalje nema odgovora, u rasponu od zaštite privatnosti do toga što se događa kad istekne dogovoreni rok za testiranje
Imati čip u mozgu koji može prevesti vaše misli u računalne naredbe možda zvuči kao znanstvena fantastika. Za Nolanda Arbaugha to je stvarnost.
vezane vijesti
U siječnju 2024. - osam godina nakon što je bio paraliziran - 30-godišnjak je postao prva osoba koja je dobila takav uređaj od američke neurotehnološke tvrtke Neuralink.
To nije bio prvi takav čip - nekolicina drugih kompanija također ih je razvila i ugradila - ali Nolandov neizbježno privlači više pozornosti zbog osnivača Neuralinka Elona Muska.
Noland kaže kako važni nisu ni on ni Musk već – znanost. Svjestan je rizika kojima je izložen, ali spreman je pomoći, bez obzira dogodilo se nešto dobro ili loše.
Polje na kojem se radi već desetljećima
Noland, koji je iz američke savezne države Arizone, ostao je paraliziran ispod ramena u ronilačkoj nesreći 2016. godine.
Njegove su ozljede bile toliko teške da se bojao kako više neće moći učiti, raditi ili čak igrati igrice. Za sve se morao oslanjati na druge ljude.
Neuralinkov čip nastoji vratiti djelić njegove prethodne neovisnosti, dopuštajući mu upravljanje računalom umom.
Sučelje mozak-računalo radi tako što detektira sićušne električne impulse koji se generiraju kada ljudi razmišljaju o kretanju i prevodi ih u digitalnu naredbu, kao što je pomicanje kursora na ekranu.
To je složeno područje na kojem znanstvenici rade već nekoliko desetljeća.
Muskova popularnost je Nolanda katapultirala na naslovnice, a Neuralinku pomogla u privlačenju značajnih ulaganja, kao i ispitivanju sigurnosti i značaja ovog iznimno invazivnog postupka.
Mogući problemi
Kada je Nolandov implantat najavljen, stručnjaci su to pozdravili kao značajnu prekretnicu, istovremeno upozoravajući kako će trebati vremena za stvarnu procjenu. Musk je u to vrijeme bio oprezan, objavivši tek kako početni rezultati pokazuju obećavajuću detekciju neuronskih vrhunaca. Privatno, bio je puno optimističniji, što je potvrdio i Noland.
Ipak, istaknuo je kako je Neuralink više od svog vlasnika, a umetak u svojoj glavi ne smatra Muskovim uređajem. Nije sporno kako je taj uređaj imao utjecaja na njegov život. U početku je mogao kontrolirati kursor na ekranu razmišljajući o micanju prstima.
Ali, s vremenom je shvatio kako može i više od toga. Sad može pobjeđivati svoje prijatelje u šahu i video igrama, primjerice.
vezane vijesti
Manjak privatnosti i dalje ostaje jedan od najvećih problema. Upravljanje računalom mozgom potencijalno može dati pristup u misli, uvjerenja i osjećaje osobe koja to radi. Neizvjesno je i što će se dogoditi kad istekne rok od šest godina, koliko je predviđeno za testiranje Neuralinkovog čipa.
No, Nolanda to zasad ne brine. On želi vidjeti daljnji napredak u razvoju čipova i povećanje opsega njihovih mogućnosti. Nada se kako bi mu uređaj s vremenom mogao omogućiti upravljanje invalidskim kolicima ili čak futurističkim humanoidnim robotom.
Ni sa sadašnjom tehnologijom nije sve išlo glatko. U jednom je trenutku zbog tehničkih problema u potpunosti izgubio kontrolu nad računalom. To je bilo uznemirujuće iskustvo.
vezane vijesti
Može i s Apple Vision Pro
Neuralink je samo jedna od brojnih tvrtki koje istražuju kako digitalno iskoristiti moć mozga.
Synchron razvija uređaj Stentrode, namijenjen pomoći osobama s bolešću motoričkih neurona, koji zahtijeva manje invazivnu operaciju implantacije jer biva ugrađen u nutarnju vratnu venuna vratu, a zatim se pomiče do mozga kroz krvnu žilu.
Trenutno ga koristi 10 ljudi. Među njima je i osoba koja je tim putem koristila Appleovu konzolu za virtualnu stvarnost Vision Pro, piše BBC.
