U danima nakon početka ruske invazije ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koristio je svoj kanal na aplikaciji Telegram kako bi poslao prkosnu poruku iz središta Kijeva, glavnog grada te države, pozivajući građane na jedinstvo i otpor.

Zelenski je Telegram koristio i tijekom predizborne kampanje 2019. godine, koja ga je dovela na poziciju predsjednika. Sad ju je upotrijebio kako bi negirao tvrdnje prema kojima je ukrajinska vojska dobila zapovijed o predaji, a pučanstvo o evakuaciji. I pokazao kako je on osobno i dalje u Kijevu.

Tu su aplikaciju nalik WhatsAppu pokrenula dva milijardera, braća Pavel i Nikolaj Durov, obojica sad u egzilu iz Rusije. Postala je ključnim oružjem u okršaju digitalne propagande, što bi joj moglo pomoći u povećanju broja korisnika prije no što tijekom iduće godine uđe u javnu ponudu dionica, vrijednu 50 milijardi američkih dolara.

Širenje informacija i dezinformacija

Telegram trenutno ima više od 550 milijuna korisnika na svijetu. Popularna je ne samo zbog zaštite enkripcijom, već i radi toga što je moguće slati poruke skupinama do 200 tisuća korisnika (za razliku od, recimo, 256 na WhatsAppu).

U Rusiji je bila zabranjena 2018. godine, nakon što je Pavel Durov odbio vlastima omogućiti pristup podacima korisnika. Zabranu je bilo lako zaobići, pa su se ruske vlasti predomislile i uklonile ju sredinom 2020.

Telegram je u Rusiji postao jednim od glavnih izvora informiranja mimo državno kontroliranih medija. S invazijom na Ukrajinu to se samo intenziviralo.

No, koriste ga i prosvjednici raznih usmjerenja diljem svijeta, od antivakserskih skupina i grupa koje su jurišale na američki Capitol do prodemokratskih kampanja u Bjelorusiji, Hong Kongu i Iranu.

Uloga koju je Telegram odigrao u širenju neprovjerenih infromacija zabrinula je 37-godišnjeg Durova, kojeg nazivaju ruskim Markom Zuckerbergom otkad je 2006. godine pokrenuo i danas najpopularniju društvenu mrežu u Rusiji VKontakte.

Prije nekoliko dana izjavio je kako razmišlja o gašenju Telegrama u državama uključenim u sukob jer ne želi da služi poticanju mržnje.

Ipak, predomislio se nakon što se javio ogroman broj korisnika kojima je ta aplikacija jedini izvor informacija. Pozvao je sve na provjeru podataka i informacija koje prime tijekom ovog teškog razdoblja.

Neprijateljsko preuzimanje

Durov je poznat po ekscentričnim ispadima. Jednom je prilikom bacao papirne avione izrađene od novčanica iz ureda VKontaktea, zbog čega je došlo do tučnjave na ulici ispod, a i javno je ponudio posao zviždaču Edwardu Snowdenu.

Tijekom prosvjeda protiv Putina 2012. godine Durov je postao popularan zbog toga što je odbio zatvoriti grupe na VKontakteu koje su korištene za organizaciju prosvjednih povorki.

Dvije godine kasnije VKontakte je postala metom neprijateljskog preuzimanja, iza kojeg je stajala grupacija Mail.Ru s Putinovim saveznikom, milijarderom Ališerom Usmanovim, na čelu.

U prosincu iste godine ruska osiguravajuća kuća Sogaz, koju je osnovao naftni div Gazprom, preuzela je VKontakte u potpunosti. Durov je prodao svoj udio i napustio Rusiju. Postao je građaninom karipske državice ST. Kitts & Nevis.

Ne čudi stoga što je Telegram, kojeg je pokrenuo 2013. godine s bratom Nikolajem sa sjedištem u Dubaijem, toliko fokusiran na sigurnost i privatnost.

Skup eksperiment s tokenima

Durov inače ne voli istupati u javnosti, ali često kritizira konkurenciju, naročito WhatsApp. No, i Telegram je bio metom kritika, između ostalog zbog toga što ne nudi enkripciju od pošiljatelja do primatelja kao brojne druge slične aplikacije.

Nakon iskustva s VKontakte Pavel Durov je nesklon primanju novca za Telegram od investitora. Stoga je razvoj Telegrama financirao sam, pomoću vlastitog bogatstva (procjenjuje se kako raspolaže s više od 17 mlrd. USD).

Potraga za alternativnim izvorima financiranja dovela ga je do izleta u svijet kriptoimovine koji ga je skupo koštao. Naime, 2018. je pokušao prikupiti sredstva kriptovalutom Grams, koja je postala predmetom istrage američkog regulatornog tijela Securities and Exchange Commission (SEC).

Pretprodaja prije javne ponude tokena, kojom je trebao biti financiran sustav Telegram Open Network (TON), uspjela je privući 1,7 mlrd. USD.

Ali, dvije godine kasnije TON je ugašen, a Telegram je pristao na nagodbu sa SEC-om koja ga je koštala 18,5 milijuna USD. Uz to, prikupljeni novac je morao biti vraćen ulagačima.

Usprkos podbačaju, Telegram je nastavio rasti. Početkom 2021. zabilježili su najveći priljev novih korisnika u povijesti: 25 milijuna u 72 sata nakon što je Whatsapp objavio kako dijeli podatke s matičnom tvrtkom, Facebookom.

Nekoliko mjeseci nakon toga ruske poslovne novine Vedomosti objavile su kako bi Telegram mogao krenuti u javnu ponudu dionica do kraja iduće godine.

Iako se zakleo kako Telegram nikad neće imati oglase, Durov sad nasgtoji monetizirati tu platformu kombinacijom oglašavanja sa zaštitom privatnosti i sponzoriranjem kanala.

Zasad nije izvjesno do kad bi javne ponude dionica doista moglo doći, piše Guardian.