Krajem prošle godine Hrvatska se pridružila zajednici zemalja koje su uspješno dosegle svemir. Mali satelit CroCube, lansiran raketom SpaceX-a, dosegao je visinu od 510 kilometara te će provesti dvije godine prepune mjerenja i snimanja, a iza njega se nalaze češko-slovačka kompanija Spacemanic i Društvo za edukaciju izvan okvira (EVO). Najpoznatije lice ovog projekta također je operativna i komercijalna direktorica Spacemanica nominirana za ovogodišnjeg Vizionara godine u kategoriji tech - Daniela Jović.

Rodom iz Slovačke, Jović je svoje putovanje Hrvatskom započela dolaskom na naše priobalje, no karijera i ambicije povele su je u kontinentalni dio zemlje, odnosno u Zagreb, te je jedanaest godina provela u telekomunikacijama. Tri godine nakon što je prvi put posjetila Spacemanic uz puno truda i učenja postala je operativna direktorica tvrtke i posebno je raduje to što u svom poslu ima doticaj s NASA-om, SpaceX-om te Europskom svemirskom agencijom.

Naučene lekcije

Lansiranje projekta CroCube obuhvaća puno više od samog slanja u svemir. Iza njega su logistika, organizacija i komunikacija s partnerima. Premda su zadovoljni rezultatima, tim CroCubea svjestan je koraka u nepoznato.

'Lansiranje CroCubea bio je ogroman uspjeh, ali u procesu smo radili nešto što nitko prije nas u Hrvatskoj nije uspio. Time smo sigurno napravili i razne greške – nije bilo iskustva na koje bismo se mogli osloniti, nismo poznavali 'teren' i to nam je otežalo cijeli put. Bilo je izuzetno teško, borili smo se s velikom dozom skepticizma i svladavali prepreke koje su se činile nemogućima', objašnjava naša sugovornica.

No činjenica da su postigli nešto što nitko prije njih nije dokazuje da su napravili pravu stvar. 'Možda bismo neke stvari organizirali drugačije, možda bismo uštedjeli malo vremena i energije, ali ne možemo reći da bismo išta mijenjali u smislu rezultata – jer ovaj uspjeh u Hrvatskoj dosad nije viđen.'

Jović nadodaje da je najviše veseli velik interes javnosti, kao i činjenica da su potaknuli razgovor o svemiru kao ozbiljnoj industriji u Hrvatskoj.

Velik volonterski podvig

Cijena projekta CroCube iznosi 130.000 eura, no sav posao vezan uz njega je volonterski.

'Misija CroCube od početka je bila pokrenuta volonterskim radom, entuzijazmom i željom da Hrvatska napravi prvi korak u svemirsku industriju', objašnjava Jović. 'Realna komercijalna vrijednost ovakvog projekta iznosi oko četvrt milijuna eura, no mi smo od početka tražili minimalan prag financiranja od 130.000 eura. Premda taj iznos još uvijek nije u potpunosti prikupljen, tim nastavlja s traženjem podrške kroz sponzorske suradnje, projekte i donacije.

Veliku ulogu u realizaciji misije odigrali su naši partneri i sponzori, među kojima ističemo Spacemanic, koji nas prati od samog početka i omogućio je da misija uspije. Pulsar Labs razvio je naš znanstveni modul Astrotron 1000 dok je Exevio izradio platformu doniraj.crocube.hr, pa građani i dalje mogu podržati misiju kupnjom uspomena na prvi hrvatski satelit.

Ova misija nije samo lansiranje satelita - ona je prilika za stvaranje novih suradnji', naglašava Jović. 'Pozivamo tvrtke, institucije i pojedince koji žele biti dio svemirske priče da nam se pridruže. CroCube je dokaz da uz zajedništvo, inovacije i viziju Hrvatska može biti dio svjetske svemirske zajednice', ističe.

Tim se nosio s velikim brojem nedaća, od prelaska na euro pa do pandemije i rata u Ukrajini. Financijski uvjeti bili su teški, a ljude je bilo isto tako bilo teško uvjeriti da vrijedi ulagati u projekt koji nitko prije nije uspio ostvariti.

'Svi članovi tima radili su volonterski, svoj trud i vrijeme poklanjali su ovom projektu bez ikakve financijske koristi, a Spacemanic je odustao od bilo kakvog profita kako bi još jednoj državi omogućio da sanja svemirski san', kaže Jović.

Što slijedi?

Uz CroCube na sigurnoj visini od 510 kilometara i podatke za akademsku zajednicu i građane, na redu je novo poglavlje u misiji, a to su mjerenja.

CroCube šalje mnoštvo podataka. 'Tu je telemetrija, slike koje smo nedavno objavili, a dokle god bude funkcionalan, nastavit će snimati i slati ih na Zemlju. No njegova uloga nije samo simbolična. Ogroman doprinos daje i radioamaterima te ga mogu koristiti za svoju komunikaciju putem digitalnog repetitora', kaže Jović.

Ona i tim čekaju rezultate prvog hrvatskog hardvera u svemiru – Pulsar Labsovog modula Astrotron 1000, a on će im dati važne podatke o degradaciji mikroelektroničkih komponenti. Još jedna važna stvar je rješavanje administrativnih prepreka. 'To znači da će budući hrvatski svemirski projekti sada imati jasan put, bez birokratskih izazova s kojima smo se mi suočavali', objasnila je naša sugovornica.

Može li CroCube svojim uspjehom potaknuti hrvatsku svemirsku industriju? Ona vjeruje da može.

'Ta pomisao nas iznimno veseli! Istaknula bih našu državnu regulatornu agenciju HAKOM jer svake godine organizira konferenciju Dan novih tehnologija, a sada sve više uključuje svemirske teme i satelitske komunikacije, što pokazuje rastući interes za ovu industriju u Hrvatskoj.

Također, kroz naš rad nastavljamo popularizirati znanost i educirati javnost o svemiru i svemirskoj industriji. Aktivno sudjelujemo u globalnim inicijativama poput Yuri’s Night, kada slavimo povijesni prvi let čovjeka u svemir, te Međunarodnog tjedna svemira, tijekom kojeg organiziramo predavanja, radionice i događanja kako bismo približili svemirske teme široj publici', kaže Jović.

Misija CroCube, kaže, nije samo satelit: 'Želimo inspirirati ljude, povezivati stručnjake i graditi budućnost hrvatske svemirske zajednice.'

Interes za svemir u Hrvatskoj

'Akademska i znanstvena zajednica u Hrvatskoj uvijek je bila snažna u tradicionalnim znanstvenim disciplinama, ali svemirski sektor kod nas se još uvijek ne razvija punim potencijalom', objašnjava Jović. Uvjerena je da postoje pojedini istraživači i inicijative, no svemirska industrija najviše se pokreće kroz privatne sfere, startupove i inovativne tvrtke.

'Ono što primjećujemo je da raste interes za svemir u akademskoj zajednici, ali je još uvijek potrebno više institucionalne podrške i strateškog ulaganja. CroCube je pokazao da je moguće izgraditi i lansirati satelit bez državne infrastrukture, no ako u Hrvatskoj želimo dugoročnu održivost i rast, važno je uključiti više institucija, tvrtki i akademskih projekata u buduće svemirske inicijative.

Znamo da su prve misije uvijek najteže jer utiru put drugima, ali sada kada su administrativne i regulatorne prepreke razriješene, vjerujemo da će buduće hrvatske svemirske misije biti puno lakše izvedive i da ćemo vidjeti sve veći interes i uključenost akademske zajednice', tumači.

Alat za popularizaciju znanosti i inspiraciju novih generacija

Koji su trenutno planovi za CroCube? Jović kaže da je mala kocka u fazi commissioninga, što znači da tim provodi testiranja satelita u orbiti, prati stabilnost sustava i osigurava da svi podsustavi rade kako treba. 'Iako smo već dobili prve slike i podatke, još uvijek prilagođavamo postavke kako bismo optimizirali performanse satelita za što dulji rad u svemiru', kaže.

Direktorica Spacemanica tvrdi da je jedan od najvećih izazova osiguravanje zemaljske postaje. 'Tražimo dugoročno rješenje koje će omogućiti pouzdanu komunikaciju sa satelitom. Osim tehničkih aspekata, radimo na edukativnim aktivnostima - CroCube nije samo satelit, već i alat za popularizaciju znanosti i inspiraciju novih generacija.'

U ovom trenutku planiraju radionice, predavanja i suradnje kako bi omogućili što većem broju ljudi da sudjeluju u ovom projektu praćenjem podataka, radioamaterskom komunikacijom ili znanstvenom analizom.

O budućnosti

'CroCube nije kraj nego početak. Misija će trajati otprilike dvije godine, tijekom kojih imamo puno posla, ali paralelno s time već gledamo prema budućnosti. Naš fokus sada je popularizacija svemirskih tehnologija, kako među studentima i javnosti, tako i među poduzetnicima i institucijama', kaže Jović.

Cilj im je da Hrvatska ne ostane na jednom satelitu, nego da se izgrade temelji za dugoročan razvoj svemirske industrije. Vizija ljudi iz projekta CroCube je postati centralnom polaznom točkom za sve nove svemirske projekte u Hrvatskoj - mjesto na kojem se povezuju stručnjaci, startup i akademska zajednica te industrija.

'Vidimo puno potencijala u mladim timovima koji se bave lansiranjem raketa, stratosferskim misijama s balonima i raznim drugim svemirskim eksperimentima te im želimo pružiti podršku', nastavlja Jović. 'Bilo da su u pitanju novi sateliti, razvoj svemirske elektronike ili istraživanje svemirskih komunikacija – mi smo spremni podržati svaki sljedeći korak Hrvatske u svemir.'

Mali predah od svemira

Kad smo je pitali kako ovako intenzivan projekt balansira s privatnim životom i slobodnim vremenom, Jović nam je u šali postavila protupitanje: 'Što je to work-life balance i gdje se to može kupiti? Ako netko zna, neka mi javi.'

'Volim putovati, bilo privatno ili poslovno, a srećom, posao mi često omogućuje da obiđem zanimljiva mjesta i upoznam inspirativne ljude', nastavila je naša sugovornica. Kaže i da stalno nastoji spojiti ugodno s korisnim pa, gdje god da se nađe, pronađe vrijeme za istraživanje novih lokacija, obilazak muzeja i upoznavanje lokalne kulture. 'Posebno volim prirodoslovne i svemirske muzeje, dinosaure i akvarije te ih uvijek uključim u svoje planove kad god je to moguće.'

A kako je kod kuće? 'Kad nisam na putu, opuštam se uz kuhanje, čitanje i gledanje filmova. Volim istraživati nove recepte, a dobra knjiga je uvijek najbolji način za bijeg od svakodnevice. Sve to mi pomaže da zadržim ravnotežu između posla i slobodnog vremena, iako svemir, na ovaj ili onaj način, uvijek ostane negdje u pozadini.'