Ovo najveće skupno otkriće egzoplaneta u povijesti predstavljeno je na konferenciji o Ekstremnim solarnim sustavima u Wyomingu u SAD-u. Istraživanje je također pokazalo da najmanje 40 posto zvijezda sličnih Suncu ima barem jedan planet lakši od Saturna.

'Otkrića HARPS-a nadišla su sva naša očekivanja i uključuju iznimno bogatu populaciju super-Zemalja te planeta nalik na Neptun koji kruže oko matičnih zvijezda sličnih Suncu. Što je najbolje od svega, proces otkrivanja sve se više ubrzava', rekao je voditelj studije Michel Mayor sa Sveučilišta u Ženevi.

U osam godina promatranja HARPS je tehnikom radijalne brzine pronašao više od 150 novih planeta (oko dvije trećine svih poznatih planeta s masama manjim od Neptunove otkrio je upravo HARPS). Na ovu potragu astronomi su potrošili nekoliko stotina dana.

Podaci prikupljeni tijekom analize 376 zvijezda sličnih Suncu znanstvenicima omogućuju da puno bolje procijene kolika je vjerojatnost da u njihovoj orbiti postoji neki planet manje mase. Većina tijela mase manje od Neptuna otkrivena je u sustavima s više planeta.

Kandidat za život

Novootkriveni kandidat za nastanak i razvoj života nazvan je HD85512b. Oko 3,6 puta je veći od Zemlje; procjenjuje se da na njemu vladaju temperature između 30 i 50 °C, te da mu je atmosfera vrlo vlažna.

'Ondje je vjerojatno vrlo sparno, samo zamislite najsparniji dan u Washingtonu', rekla je Lisa Kaltenegger iz Instituta Max Planck u Njemačkoj. 'Ne tvrdimo da je pogodan za nas i vas, međutim, ondje bi mogla živjeti neka drugačija stvorenja – vjerojatno kraća i zdepastija jer je gravitacija oko 1,4 puta snažnija nego na Zemlji.' Da bi na planetu moglo biti života, njegova bi površina morala biti najmanje 60 posto prekrivena oblacima (oko 50 posto Zemlje prekriveno je oblacima).

HD85512b se kreće na malenoj orbiti oko zvijezde udaljene oko 35 svjetlosnih godina u zviježđu Jedro. Njegova godina traje samo 60 naših dana, a matična mu je zvijezda za oko 1000 °C hladnija od Sunca.

U sljedećoj fazi, uz poboljšanje hardvera i softvera, HARPS će krenuti u potragu za novim kamenim tijelima koja bi mogla podržavati život. Za ovaj projekt odabrano je 10 obližnjih zvijezda. HARPS ih je već analizirao i utvrdio da su vrlo pogodne za izuzetno precizna mjerenja radijalne brzine. U samo dvije godine traganja astronomi su ovom tehnikom pronašli čak pet novih planeta s masama manjim od pet Zemalja.

Precizna mjerenja HARPS-a

Dopplerova spektroskopija, odnosno mjerenje radijalne brzine, je metoda za otkrivanje novih planeta koja se temelji na podacima o tzv. Dopplerovom efektu. Ekstrasolarne planete izuzetno je teško izravno snimiti jer je njihovo svjetlo na golemim međuzvjezdanim udaljenostima vrlo slabo. Stoga se planeti izvan Sunčevog sustava uglavnom otkrivaju neizravnim tehnikama. Kružeći oko matičnih zvijezda planeti svojom gravitacijom izazivaju njihovo teturanje, odnosno kretanje prema i od promatrača, koje se odražava na frekvencijama njihove svjetlosti. Kada se zvijezda kreće prema nama, frekvencija njezine svjetlosti raste (kao što zvuk sirene vatrogasnih kola postaje viši kada nam se približavaju) i to se zove plavi pomak. Kada se udaljava, frekvencija pada, što se bilježi kao crveni pomak (pomak prema nižem - crvenom dijelu spektra). Jačina pomaka ovisi o utjecaju, odnosno veličini i blizini planeta.