Kolumbijski tim astronoma uspio je otkriti odakle je došao meteor koji je nedavno u Rusiji eksplodirao i ozlijedio više od 1.000 ljudi
Na temelju amaterskih video zapisa i mjesta udara u jezeru Čebarkul znanstvenici su prvo precizno utvrdili putanju meteora kroz Zemljinu atmosferu i potom rekonstruirali orbitu po kojoj se kretao oko Sunca.
Na sreću u ovom slučaju astronomima nije nedostajalo podataka. Brojni stanovnici Rusije snimili su let vatrene lopte svojim mobitelima, tabletima, kamerama postavljenim u automobilima i drugim uređajima te ih objavili na Internetu. Osim toga prometne kamere zabilježile su točno vrijeme njezina prolaska i eksplozije. Jedan od ključnih zapisa snimila je kamera na središnjem Trgu revolucije u Čeljabinsku. NASA je pak izračunala da je nebesko tijelo imalo promjer od oko 17 metara i težilo između 7.000 i 10.000 tona, mnogo puta više od prvih procjena.
Kako bi rekonstruirali izvornu orbitu meteora oko Sunca, Jorge Zuluaga i Ignacio Ferrin sa Sveučilišta Antioquia u Medellinu prvo su na temelju video zapisa i lokacije udara jednostavnom trigonometrijom izračunali visinu, brzinu i položaj stijene tijekom pada na Zemlju. Potom su u obzir su uzeli šest različitih svojstava njegove putanje kroz atmosferu i obradili ih računalnim programom koji je razvila US Naval Observatory. Rezultati su pokazali da meteor pripada kategoriji asteroida poznatih kao Apollo čije se orbite približavaju Zemljinoj.
Od 9.700 dosad otkrivenih asteroida koji prolaze blizu Zemlje, njih oko 5.200 svrstava se u skupinu Apollo.
Ova kategorija svemirskih tijela nazvana je prema prvom poznatom iz te skupine, asteroidu 1862 Apollo, kojeg je 1932. godine otkrio Karl Wilhelm Reinmuth. Njihove putanje ukrštaju se sa Zemljinom, a neki od njih prilaze vrlo blizu pa predstavljaju potencijalnu opasnost za naš planet (pogledajte sliku desno: u središtu je Sunce, a potom redom slijede planeti od Merkura do Marsa; pojas u kojem se kreću asteroidi Apollo označen je zelenom bojom). Najveći u kategoriji Apollo je 1866 Sisyphus čiji se promjer procjenjuje na oko 10 km.
Studija je objavljena na web stranici Arxiv.