Kako su naveli zanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Berkeley u u časopisu Nature, u središtu eliptične galaksije NGC 3842 na udaljenosti od 98 megaparseka od Zemlje, nalazi se crna rupa mase 9,7 milijardi Sunca dok se u središtu 103 megaparseka udaljene galaksije NGC 4889 nalazi crna rupa težine do 21 milijarde Sunca. Do sada najveća otkrivena crna rupa nalazi se u galaksiji Messier 87 mase 6,3 milijarde sunca.

'To su do sada najmasivnije pouzdano izmjerene crne rupe do sada', rekao je Nicholas J. McConnell, aspolvent s kalifornijskog sveučilišta Berkeley u elektronskoj poruci listu New York Times.

Promatranja teleskopom Hubble tijekom godina pokazala su da izgleda da takve čudovišne crne rupe nastanjuju središta svih galaksija, te da što je veća galaksija to je veća i crna rupa. Znanstvenici su rekli da nova otkrića mogu rasvijetliti ulogu tih crnih rupa u stvaranju i evoluciji galaksija.

'Mjerenja tih masivnih crna rupa pomoći će nam razumjeti kako su sastavljane njihove galaksije domaćini i kako su rupe postigle takve čudovišne mase', rekao je McConnell.

McConnel i njegova mentorica za diplomski rad Chung-Pei Ma, vodili su astronome koji su koristili teleskope u Teksasu, Havajima i svemiru kako bi mjerili crne rupe u središtima galaksija pomoću brzina zvijezda koje su prolazile oko njih.

Jedno od pitanja na koje bi astronomi željeli odgovor je kako su te crne rupe postale tako velike. Dr. Ma objašnjava da su crne rupe mogle rasti spajajući se s drugim crnim rupama kako su galaksije rasle ili gutajući plin oko njih. 'To je poput pitanja jesu li viša djeca ona visokih roditelja ili ona koja jedu puno špinata? Za crne rupe nismo sigurni', napisala je Ma u elektronskoj purici, piše NYT.

Astronomi također misle da bi supermasivne crne rupe mogle biti veza između ranog i današnjeg svemira. 'Naše otkriće esktremno masivnih crnih rupa u najvećim današnjim galaksijama sugerira da bi te galaksije mogle biti drevni ostaci njihovih proždrljivih predaka', rekao je McConnell, navodi newyorški list.